Vijesti 12.11.2015.

Javna kuhinja u borbi za opstanak: Para sve manje, korisnika sve više

ČITANJE: 3 minute
javna kuhinja
Po hranu u javnu kuhinju banjalučkog Crvenog krsta svaki dan, osim nedjelje, dolazi čak 435 građana koji su u stanju socijalne potrebe i na rubu egzistencije.

Obrok koji pripremaju zaposleni i volonteri Crvenog krsta nerijetko je i jedini obrok siromašnih sugrađanima i upravo iz tog razloga, naglašavaju iz ove organizacije, značaj javne kuhinje ne smije da bude upitan.

Međutim, stanje na terenu je drugačije i iako u Crvenom krstu kažu da će i dalje nastaviti da rade svjesni su da je svaka godina sve teža i da je pitanje vremena kada će morati da odustanu od svega.

– Trenutno se u javnoj kuhinji Crvenog krsta priprema 435 obroka svaki dan osim nedjelje, jer je tako definisano ugovorom sa gradom za 2015. godinu. Za sada to funkcioniše, ali uz dosta napora, jer sredstva koja se izdvajaju u iznosu od 31.500 KM mjesečno su na istom nivou zadnjih nekoliko godina, a svjedoci smo da cijene namirnica iz dana u dan rastu. Pored pripreme obroka neophodno je i održavati, odnosno obnavljati opremu koja je stara i dotrajala. Ipak, ono sto nas ohrabruje i podstiče da idemo dalje je zadovoljstvo nasih korisnika kojima je to možda jedini obrok u toku dana- kaže sekretar Crvenog krsta, Željkica Ilić.

Ona naglašava da se Crveni krst grčevito borio i dalje bori za opstanak javne kuhinje i uz pomoć donacija dobrih ljudi sve to su na neki način uspjevali uspješno da obavljaju, ali ne znaju do kada će moći tako.

– Moram napomenuti da Crveni krst Banjaluke ima i ozbiljan problem oko finansiranja programskih aktivnosti. Do unazad par godina imali smo značajnu podršku lokalne zajednice, i to sigurno u svakom momentu časno opravdali, ali sada smo prepušteni sami sebi, jer pored aktivnosti koje radimo u ovom gradu (dobrovoljno davalaštvo krvi, razna predavanja po školama i mnogo mnogo toga), imamo veliki broj socijalno ugroženih na seoskim područjima koji nisu pokriveni javnom kuhinjom, a čekaju pomoć Crvenog krsta. Zahvaljujući takvom odnosu lokalne zajednice, zaposleni i volonteri Crvenog krsta pretvorili su se u prosjake – smatra Ilićeva.

Ipak i pored svih problema sa kojima se suočavaju, u Crvenom krstu tvrde da se trude da hrana koji korisnici dobiju bude raznolika, da obezbijede prazničnu trpezu, a iako nedjeljom ne obezbjeđuju obroke i tu su našli način da pomognu korisnicima.

– Kada govorimo o meniju, naši korisnici svakog dana osim nedjelje imaju kuvani obrok sa mesom, a iako nedjeljom ne kuvamo obrok, svake subote im uz taj ručak damo i hljeb za nedjelju kako bismo im olakšali- dodaje naša sagovornica.

Broj osoba koje traže hranu javne kuhinje iz godine u godinu je sve veći, ali na to ko će je zaista i dobiti može da utiče jedino Centar za socijalni rad.

– Ako cijenimo koliko ljudi svrati u prostorije Crvenog krsta sa pitanjem koji je način da se uključi u javnu kuhinju, ima ih zaista mnogo, ali da li svi ispunjavaju uslove to mi ne znamo, jer socijalnu kartu korisnika pravi Centar za socijalni rad. Trenutno imamo dosta starih i nemoćnih korisnika sa niskim primanjima i bez srodnika, a ima i onih koji su radno sposobni, ali su ostali bez posla i jedini su hranioci svojih porodica- zaključuje Ilićeva.

U Crvenom krstu kažu da im je svaka pomoć humanih ljudi dobro došla, jer dolazi zima i praznici. Na pitanje šta im je najpotrebnije, kažu sve – od konzervirane hrane, ulja, brašna i drugih namirnica, preko higijenskih potrepština i odjeće.

(Banjaluka.net)