Vijesti 26.05.2022.

JAVNA PREZENTACIJA: Najviše polemike zbog “rupe”, “Krašovog” parkinga i objekta uz Hram

ČITANJE: 8 minuta

Odjeljenje za prostorno uređenje GU Banjaluka organizovalo je danas javnu prezentaciju Nacrta izmjene dijela Regulacionog plana za dio centralnog područja grada.

Prezentacija je izazvala mnogo pažnje među građanima.

Arhitekte iz Banjaluke složno su se usprotivili izgradnji parohijskog objekta kod Hrama Hrista Spasitelja u Banjaluci. Takođe, izrazili su negodovanje na idejno rješenje izgleda stambeno-poslovnog objekta u mjestu kolokvijalno nazvanom “rupa”.

“Ne može biti podzemna garaža i zelenilo na istom mjestu. Ovaj nacrt je laž”, rekao je Aleksandar Lilić, arhitekta iz Banjaluke tokom javne rasprave.

Profesor Ognjen Šukalo zatražio je od Gradske uprave da se produži rok javnog uvida nacrta za izmjenu Regulacionog plana, koji ističe sutra.

Šef Odjeljenja za prostorno planiranje Vuk Višekruna odgovorio je da je nemoguće produžiti uvid u ovoj fazi zbog procedure, što je naišlo na neodobravanje prisutnih.

Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu rekao je da se “struka sakrila ispod stolica”.

Dakić kaže da se svi u Gradskoj upravi “prave mrtvi”.

Javnoj raspravi nije prisustvovao gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, a bili su prisutni odbornici Neven Stanić, Milko Grmuša i Saša Lazić.

Ozren Perduv pozvao je prisutne odbornike da prenesu gradinačelniku da dođe i predstavi građanima idejno rješenje.

“Vidjeli smo da se gradonačelnik njime hvali na društvenim mrežama. Smatram da je trebao da bude ovdje i sam ga predstavi. Njegova dužnost, kao nekog koga smo izabrali, je da bude ovdje”.

Malina Čoro sa Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta kaže da bi objekti oko Hrama Hrista Spasitelja narušili zgled grada.

“Govorimo o jezgru grada koje svi volimo. Malo se pravoslavnih crkava može pohvaliti ovakvim prostorom i objektima koje je okružuju. Dva objekta, koji izgledaju kao kiosci, i koji treba da je okružuju su smiješni”.

Govoreći o idejnom rješenju budućeg spomen-obilježja kod Krašovog parkinga, ona je istakla je da gradonačelnik samostalno istupa.

“Mi kao članovi žirija nismo potpisali zvanični zaključak žirija. Gradonačelnik ovakva idejna rješenja koristi za političke poene. Kolege iz opštine moraju biti svjesni procedura. Gradinačelnik istupa i kaže da da je to komisija jednoglasno odlučila, što nije tačno. Mi smo od 18 radova koje su nam došli, izdvoji dva. Dolazili su nam tenkovi, šljemovi, itd… Potrudili smo se da izaberemo najbolje”.

Profesor na AGGF- u Ognjen Šukalo kaže da stručna javnost neće odustati od svojih zahtjeva.

“Mislim da su prezentacija i govornici pokazali da je izmjena regulacionog plana neprihvatljiva. Ovaj plan treba da se obustavi i povuče”, kazao je.

Šukalo ističe da su najdiskutabilniji objekat pred ulazom u Banski dvor i naselje “Palata” kolokvijalno nazvano “rupa”.

“Treba da se onemogući izgradnja oko istorijskih objekata grada. Kritična je kućica pred ulazom u Banski dvor i dvanaestospratnica u centru grada”.

Šukalo smatra da su daleko od kompromisnog rješenja.

“Vjerujem da, ako gradska administracija ima imalo sluha, može naći načim da uvaži mišljenje građana i stručne javnosti”.

Bojan Šipka, projektant “Palate” investitora City Mall poslušao je pažljivo sve kritike i prijedloge stručne javnosti izrečene na današnjoj raspravi.

“Stojimo iza svog projekta, jer postoji čitava jedna geneza događaja koja je dovela do ovog rezultata. Prvo smo imali plan za tržni centar, koji je u jednom trenutku stao. Tim prvobitnim rješenjem je cijeli taj prostor bio izgrađen. Prilikom dobijanja tog zadatka imali smo niz parametara koji su nas uslovljavali”, kaže on.

Šipka ističe da su se arhitekte angažovane na zadatku trudile da budući objekat poprimi izgled centra grada.

“Dupla fasada koja pravi barijeru je privatna parcela. Takođe obezbijeđeno je parkiranje i velika je javna površina. Imamo sve dozvole za građenje. Potrudićemo se da ono što smo zamislili i projektujemo”, naglasio je.

On je dodao da nije u pitanju izgradnja jednog objekta od 12 spratova, te da su projektanti smanjili spratnost na onim mjestima na kojima je ona ograničena, te je prebacili na druge koji su 11 spratova plus povučena etaža.

Arhitekta Snežana Mrđa tokom raprave je kritikovala gradonačelnika Draška Stanivukovića, za kojeg kaže da ne sluša stručnu javnost.

“Došao je čovjek koji radi stvari, koje su u mojoj struci. Možda si ti razmažen, kod kuće svoje možeš, ali grad tako ne možeš da planiraš”, poručila je Mrđa gradonačelniku.

“Onaj prijedlog za trg je arhitektonski kriminal. Vladika Jefrem umjesto trga vidi seosko dvorište. Trg nije crkveno dvorište. Ja sam pravoslavka, ali ne dozvoljavam ovakvo ponašanje”, rekla je Mrđa.

“Potrebno reći dosta”

Šef Odjeljenja za prostorno uređenje Vuk Višekruna rekao je da su zbog velikog interesovanja javnosti odlučili da organizuju, kao sto je traženo, Javnu prezentaciju regulacionog plana.

– To je nešto što smo uradili u toku trajanja javnog uvida. Mi ćemo imati nakon završetka uvida imati i Javnu raspravu gdje će građani moći da pristupe i daju svoje mišljenje i postave pitanja. Ovo je još rađeno za urbanistički plan, inače nije praksa da se radi javna prezentacija, ali u ovom slučaju vidjeli smo da postoji interes javnosti – rekao je Višekruna.

Građani su se pobunili i rekli da je u izradi plana sve pogrešno, te da je izrada centralnog spomen obilježja na parkingu “Kraša” na pogrešnom mjestu.

Mioljka Ritešić istakla je nezadovoljstvo, uz uvjerenje da će vlast uraditi ono što oni misle.

– Nas neće niko ništa pitati. Park iza pozorišta niko nikada ne bi dao da se nešto izgradi, jer je to srce života. Velike su mane u asfaltu i zgradama i to nas blokira, podzemna garaža ne dolazi u obzir i to stanari neće dozvoliti – rekla je Ritešić.

Odbornik Ujedinjene Srpske Neven Stanić kaže da nikad nije bilo ovoliko interesovanje za javnu raspravu.

– Očigledno da su svi ovi ljudi su protiv ovog regulacionog plana i tih silnih zgrada u centru grada, smatraju da treba da se uradi na drugačiji način. Čuli smo i od ljudi da se samo struka pitala. Trenutno tu ima 30 stanovnika na tom obuhvatu a plan je da bude 1300 stanovnika. To je puno automobila, jedan problem vuče drugi. Vidjećemo da li će se komentari i kritike građana Banjaluke uvažiti. Ovdje struka treba da ima glavnu riječ – rekao je Stanić.

– Mislim da ova prezentacija i ljudi koji su govorili da su jasno pokazali da predložena izmjena dijela regulacionog plana da je neprihvatljiva i iz ugla struke i iz šireg ugla društvenog mišljenja. Bilo bi neophodno da se na pravno mogući način omogući produženje za dostavljanje primjedbi i da se onemogući potpuno uništenje centra grada kroz pretjeranu izgradnju i izgradnju u najbližoj zoni kulturno istorijskih spomenika kao što je Banski dvor. Jednako su kritične i kućica pred ulazom u Banski dvor i 12-spratinica. Definitivno, treba da se zaustavi ova izmjena – rekao je profesor sa AGGF-a Ognjen Šukalo.

Arhitekti “Siti mola” Bojanu Šipki je drago da je javnost zainteresovana za ovu tematiku.

– Stojimo iza svog projekta. Prije svega, imamo na toj lokaciji zamišljen tržni centar, parking garaže sa minus tri etaže, imamo važeći regulacioni plan i postojeću započetu konstrukciju – rekao je Šipka te dodao da su pokušali da problematiku u centru na neki način pomjere da bude objekat stambeno-poslovni.

Među onim koji je ostao do samog kraja je bio i odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka Milko Grmuša.

Za “Glas Srpske” kaže da je ponosan sam kao čovjek i Banjalučanin što ovaj grad i dalje živi, a to se vidi ovakvim odzivom i interesom za važnu temu.

– Odziv, kvalitet diskusije, demokratska širina, sve na jednom mjestu. Osjećao sam se u jednom trenutku u Skupštini grada prilično usamljeno, Donkihotovski, plašio sam se da ljudima nije važno šta se dešava sa gradom i najsrećniji sam što sam pogriješio. Svi dobronamjerni u Gradskoj upravi imali su šta čuti – rekao je Grmuša.

Smatra da je pod hitno potrebno usvojiti inicijativu koju je donio prošle godine da se formira Savjet plana, koji čine stručnjaci iz arhitektonsko građevinske oblasti koji ne učestvuju u izradi prijedloga i dokumenta prostornog uređenja.

– Kada bi oni bili tu, ne bismo imali zakrčen grad i beton – rekao je Grmuša i dodao da ovo traje decenijama i da je potrebno reći dosta.

Naglasio je neće glasati za ovakav tekst Regulacionog plana ako ne dođe do ozbiljnih korekcija.

(SB)