Jesenja depresija zaista postoji, ali ima načina da joj se ne prepustite
Foto: Pixabay
Povratak u svakodnevicu nakon godišnjih odmora, početak nove školske godine, gužve u saobraćaju, finansijske obaveze, ali i kišno vrijeme često su razlozi lošeg raspoloženja kod ljudi.
Zato sve češće možete čuti za pojam jesenja depresija koja zaista postoji, ali moguće ju je i izbjeći. Ovu pojavu prvi je definisao američki psihijatar Norman Rozental, a važno je napomenuti da se ovdje ne radi o slučaju kliničke depresije koja ima mnogo ozbiljnije simptome, piše 24sedam.
Kad je riječ o jesenjoj depresiji, simptomi su zapravo vrlo suptilni, pa ih nije uvijek lako prepoznati, a to su najčešće umor, nedostatak motivacije, promjene u apetitu, nesanica ili loše raspoloženje. S obzirom na to da se radi o prolaznom stanju, ne treba se posebno zabrinjavati ako primijetite neki od simptoma.
Simptomi se javljaju već krajem septembra
Prvi znakovi jesenje depresije javljaju se već u drugoj polovini septembra, dok se stanje često pogoršava u januaru i februaru. Da bi se sa sigurnošću postavila dijagnoza, pojavnost simptoma depresije mora odgovarati izmjeni godišnjih doba, te se ponavljati barem dvije godine zaredom. Istraživanja sprovedena na ovu temu pokazuju da su žene čak šest puta izloženije riziku dobijanja sezonskog afektivnog poremećaja od muškaraca.
Ipak, stručnjaci tvrde da jesensku depresiju možete vrlo jednostavno izbjeći. Pri ublažavanju simptoma pomažu pravilna ishrana, odnosno uravnotežen unos vitamina i minerala, dovoljno sna, vježbanje i provođenje dovoljno vremena u prirodi.
Kada je riječ o vježbanju, uvijek bi prednost trebalo da date aktivnostima na otvorenom zbog pozitivnog učinka dnevne svjetlosti. Ako možete, posvetite se fizičkoj aktivnosti barem 30 minuta, tri do četiri puta nedjeljno. Što se tiče vitamina, preporučuje se unos dovoljne količine vitamina C i vitamina B, a od minerala je naročito bitan magnezijum.
SABLIĆ: Bila sam u Banjaluci i zagledala ljude – jesu li glasali umjesto mene u Beogradu?
