Jevto “pronašao” piramidu vjetrova

Da Milenko Jevtić Jevto (76), poznati arheolog amater i prirodnjak iz grada na Vrbasu, ni danas ne miruje, pokazuju njegova najnovija “otkrića” – na banjalučkom Banj brdu je, kako tvrdi, pronašao piramidu vjetrova, a kod tvrđave Kastel dvije grobnice.

– Ta piramida vjetrova, kiša i zdravlja nije kao one Osmanagićeve iz okoline Visokog. Zapravo, ispod spomenika krajiškim borcima palim u Narodnooslobodilačkoj borbi, pa sve do podnožja Banj brda ili Šehitluka, pruža se jedna, samo naoko, prirodna piramida. Njeno postojanje slutim već više od 50 godina, ali tek sada sam siguran da to nije napravila priroda, već da je sve vještačko, kao što je i materija vještačka i stvorena poslije duha. E, sada, da li su tu piramidu izgradile neke stare civilizacije i vanzemaljci, zaista ne znam – ističe Jevtić.

On kaže i da je između rječice Crkvene i tvrđave Kastel našao po jednu kolektivnu i individualnu grobnicu.

– U prvoj su hrišćanski vojnici iz Mađarske, koji su u Banjaluci ratovali 1101. godine. Treba arheološki ispitati koliko je tu tačno vojnika sahranjeno, jer grobnica obuhvata jedno cijelo polje. Takođe, blizu te grobnice nalazi se grob vojnika Kraljevine Jugoslavije. To je bio regrut iz jednog sela kod Novog Grada, a koga je 1923. godine na straži ubio grom, pa je moj prijedlog da nadležni sve to obilježe, jer neko neprestano krade kamenje kojim sam obilježio taj grob – naglašava Milenko.

U međuvremenu, on ne skriva svoje oduševljenje pažnjom i kvalitetom radova na obnovi i restauraciji Kastela.

– Nakon što sam ranije najavljivao da ću leći pod gusjenice bagera ako bude posječeno ijedno stoljetno drvo ili narušena duhovnost Kastela, sada moram reći da za nešto takvo nema potrebe. Ništa nije uništeno, svaki kamen je na svom mjestu, a drago mi je što su mnogi od radnika koji rade na restauraciji poznati Crnotravci, odnosno proslavljeni srpski graditelji od rimskog perioda naovamo. Uz to, zadovoljan sam i što tu neće biti kockarnica i kojekakvih sumnjivih “biznisa”, kako se pričalo. Nadam se da će zaživjeti moja ideja da se tim radnicima i svim ljudima koji su učestvovali u ovom projektu zahvalimo i odužimo jednom kastelskom večeri. Naravno, i dalje bih volio da u Kastelu bude napravljen rimski amfiteatar na istom mjestu gdje je medvjed s Manjače pobijedio tri rimska vojnika, a da iznad bude ugrađena i žičara koja će voziti turiste – nada se Jevto.

Pokazuje nam i tursku sablju koja je uklesana u kamen jedne od kula na Kastelu.

– Zanimljivo je da je ispod nje jedno vrijeme bila konjušnica Kraljevske vojske, gdje sam našao potkovicu konja kojeg je kralj Aleksandar I Karađorđević poklonio svom prijatelju, banjalučkom banu Svetislavu Tisi Milosavljeviću. Taj konj iz kraljeve ergele nije htio da jede i na kraju je krepao zbog tuge za gospodarom, i to tačno 9. oktobra 1934. godine, kada je u Marselju izvršen atentat na kralja Aleksandra – tvrdi Jevtić.

Naš maštoviti sagovornik upozorava na to da bi građevinari koji grade u južnom dijelu Banjaluke trebalo da obrate pažnju na klizanje zemlje.

– Na primjer, Starčevica klizi i tone kao što je Kastel posljednjih godina potonuo najmanje pola metra, pa ne treba praviti previsoke zgrade i solitere da nas ne bi zadesila nekakva nesreća. Ipak, Banjaluka opet može računati na to što je štite kamene piramide, od kojih je jedna pod Kastelom u temelju već otkrivenog Jupiterovog hrama. Poznato je da je Jupiter čuvar Sunčevog sistema i planeta, a sve piramide na Zemlji su “balanseri” – navodi Jevtić.

Na pitanje kako je u poznim godinama sačuvao vitalnost i dobro zdravlje, Jevto odgovara da su za to “krivi” upravo Kastel i Vrbas.

– Veoma je ljekovita ta vrbaska voda, koja ima svijest i liječi sve živo. Eto, meni je pomogla da se izborim s mnogim bolestima, a posebno bubrežnim, jer se u Vrbasu, osim raznih termalnih i ljekovitih voda, nalaze i stara ilirska svetilišta koja zrače pozitivnom energijom – otkriva ovaj Banjalučanin.

Još kaže da mu nikako ne uspijeva da skupi novac za objavljivanje svoje druge trilogije knjiga “Zmaj od zime”.

– Ipak, nastaviću da čitam. Do sada je kroz moje ruke prošlo najmanje 17.000 raznih knjiga i časopisa, a što se tiče ukupno 17 štrajkova glađu ili ukupno 555 dana koje sam proveo bez vode i hrane, to više neću raditi – poručuje Milenko.

Podsjećamo, o Milenku Jevtiću koji se od 1987. godine kupa u Vrbasu na pravoslavni praznik Bogojavljenje, te njegovoj pet i po decenija dugoj ljubavi prema ovoj rijeci, amaterskoj arheologiji i Kastelu, do sada su napisane stotine novinskih članaka i snimljene desetine televizijskih reportaža. Pored rimskog zlatnika iz Justinijanovog perioda, koji je pronašao, pa darovao Muzeju RS, Jevtu pamte i po mnogim ostrvima koje je pomoću kamenja napravio ispod Kastela. Među njima se izdvaja ono Titovo. Naime, Jevto je 1980. godine na dan smrti “najvećeg sina naših naroda i narodnosti” posadio čuvenu Titovu vrbu, koju je odnio Vrbas tokom posljednjih poplava.

Jevto kaže da nema mira od sugrađana koji mu savjetuju da uđe u jedan od srpskih rijalitija i pokuša da pobijedi.

– Mnogima je to želja. Vele da tamo odem kao “vitez s Vrbasa”, kao što je Ilija Grahovac dao sebi ime Zmaj od Šipova. Ako je Zmaj postao popularan i time što izmišlja da je pravnik, može i Jevto. Samo što ja ne bih ništa lagao, već bih rekao istinu da sam prirodnjak, arheolog amater i bivši podoficir JNA. Inače, meni bi od svih tih rijalitija najviše odgovarala “Farma”, jer tu ima fizičkog rada, a ja cijeli život rmbačim i kopam. S druge strane, u ostalim rijalitijima samo se sjedi, jede i pije – ističe Milenko.

(Press)