Jezik je napadnut sa svih strana
U vrijeme kada je upotreba stranih riječi u svakodnevnom govoru postala gotovo kulturna obaveza i kada jednog Ivu Andrića nazivaju nacionalistom, govoriti o očuvanju maternjeg jezika, čini se, nemoguća je misija.
A, možda baš iz navedenih razloga i treba što više govoriti o istom, ne samo na današnji dan, kada se obilježava Međunarodni dan maternjeg jezika, nego i svih ostalih dana u godini.
Očuvanje jezika trebalo bi da je primarni cilj svakog naroda. Ipak čini se da smo i na tu primarnu obavezu zaboravili.
Dragomir Kozomara, profesor na Katedri za srpski jezik i književnost Univerziteta u Banjaluci, tvrdi i da je razgovor o očuvanju maternjeg jezika došao na nivo političkog prepucavanja, kao i da se vrlo malo radi na onome što bi trebalo da bude suština jezika i lingvistike kao nauke o jeziku.
“Koliko god mi da volimo svoju državu, treba reći da se najmanje, ukupno uzevši kad se pogleda budžet, izdvaja u nauku. Kada vidimo samo ovaj naš institut, koji nema nikakvih projekata za koje bismo rekli da su od nacionalnog značaja ili da se tiču očuvanja srpskog jezika, jasno je koliko se radi na očuvanju od strane države. Ipak, i to je opet posljedica što se ne izdvaja dovoljano sredstava za te namjene pa da se nešto uradi”, istakao je Kozomara.
On je takođe istakao da, ukoliko pogledamo katedre za srpski jezik u stranim centrima, tu se može čuti priča da Hrvati i Bošnjaci ulažu mnogo veće sume novca nego što to radimo mi.
“Dakle, u svim sferama je nedostatak novca. Ono što mi imamo je dobar kadar i dobra volja da se nešto uradi na očuvanju jezika”, rekao je on.
Već 18 godina UNESCO slavi Međunarodni dan maternjeg jezika 21. februara i usmjerava svoju energiju ka zaštiti jezičke različitosti, a ova proslava posvećena je višejezičnosti u inkluzivnom obrazovanju.
Lingvista Milorad Telebak mišljenja je da je jezik za svakog pojedinca ogledalo opšte i oruđe nacionalne kulture.
“Srpski jezik danas je u opasnosti i napadnut je sa svih strana, spolja invazijom tuđih riječi, a iznutra rđavim prevodima, providnim perfidno smišljenim nametanjem, ali i nebrigom o jeziku”, naveo je Telebak.
Dodao je da je cijela duhovnost u jeziku i da je potrebno standardni jezik učiti u školi zbog njegovog značaja za narod i pojedinca.
(Nezavisne)
