Kako članstvo Ukrajine može promijeniti Evropsku uniju?

Evropska komisija je pristala otvoriti pregovore o pristupu sa Ukrajinom, približavajući zemlju koraku bliže njezinom snu o pridruživanju zapadnom bloku, uprkos zabrinutostima o njezinoj spremnosti i pitanjima o tome šta bi dobrodošlica Ukrajini značila za Evropsku uniju.

Ukrajina bi bila peta najnaseljenija zemlja u EU i daleko najsiromašnija, što znači da bi privukla značajne subvencije prema trenutnim pravilima Evropske Unije.

U Briselu postoji sve veći osjećaj da bi članstvo Ukrajine promijenilo ravnotežu moći u Evropskoj uniji, uticalo na njezino poljoprivredno tržište i poremetilo njezin budžet.

Mijenjanje ravnoteže moći u Evropskoj uniji

Nakon pada Berlinskog zida, Unija se od pretežno zapadnoevropskog bloka proširila skoro na čitavu Evropu, a od početka rata u Ukrajini u februaru 2022. ojačana je podrška još jednom krugu proširenja. Osim Ukrajine, Evropska komisija se složila otvoriti pregovore o pristupu s Moldavijom i učinila Gruziju kandidatom. Postoje i druge službene kandidatske zemlje, uključujući Albaniju i Crnu Goru, u različitim fazama procesa.

Ako se nastavi, ovaj potez bi mogao pretvoriti 27-članu EU u grupu od više od 30 zemalja, potencijalno ubrzavajući pomak prema istoku u ravnoteži moći zapadnog bloka.

Ako bi se Ukrajina pridružila EU danas, bila bi najveći novi član po broju stanovnika od 1980-ih.

Evropska komisija donosi neke odluke jednoglasno, a neke putem “kvalifikovanog većinskog glasanja”, sistema prema kojem odluka mora biti odobrena od strane 55 posto članica koje predstavljaju barem 65 posto stanovništva EU.

Prema analizi Njemačkog instituta za međunarodne odnose i sigurnost, Ukrajina bi dobila oko 9 posto glasova, otprilike isto koliko i trenutna težina glasova Poljske. Dijelovi drugih članica pali bi, pri čemu bi Njemačka pala sa 18,6 posto na 16,9 posto. Zajedno, Poljska i Ukrajina imale bi istu težinu glasova kao Njemačka.

U Evropskom parlamentu, Ukrajina bi imala pravo na određeni broj poslanika, No, dodavanje dovoljnog broja poslanikaza Ukrajinu vjerojatno bi značilo proširivanje trenutnog ograničenja od 751. Ove jeseni, francuski i njemački delegati predstavili su izvještaj, napisan od strane tima stručnjaka, koji se protivio dodavanju dodatnih mjesta u korist pronalaženja novog načina njihove raspodjele.

U Briselu mnoge zemlje vjeruju da će kako bi apsorbirala Ukrajinu Evropska unija morati reformisati svoje ključne institucije uključujući parlament. Ali prije toga će se morati složiti kako to učiniti.

Pa je ključno pitanje da li je EU spremna i sposobna za (još jednu) tako veliku reformu i da li bi je ulazak Ukrajine ojačao ili dodatno oslabio.

Izostavljanje poljoprivrednog diva

Članstvo Ukrajine u Evropsku uniju vjerovatno će zahtijevati ponovo razmatranje zajedničke poljoprivredne politike zapadnog bloka.

Poljoprivrednici Evropske unije trenutno primaju subvencije od više od 190 evra po obrađenom hektaru. S obzirom na svoju ogromnu obradivu zemlju, Ukrajina bi bila kvalifikovana za milijarde evra u plaćanjima. Iako je članstvo udaljeno mnogo godina, pitanje ulaska ukrajinskih izvoznika na tržište Evropske unije izazvalo je proteste, sa poljoprivrednicima u bliskim zemljama koji se bune zbog viška žita.

Kako čitava Evropa svjedoči ovih dana, veliki protesti poljoprivrednika, koji između ostalog traže da ih vlasti u Njemačkoj zaštite u odnosu na konkurenciju, značajno su uzdrmali Berlin, a Vlada Olafa Šolca na klimavim je nogama dok je popularnost samog kancelara na istorijskom minimumu.

U Poljskoj je uticaj Ukrajine na cijene žita postao važno političko pitanje, sa poljskim poljoprivrednicima koji upozoravaju da će ih preplaviti ukrajinski proizvodi.

Prije rata, Ukrajina je izvozila oko 20 miliona metričkih tona godišnje, prema Organizaciji Ujedinjenih Nacija za hranu i poljuprivredu, što je više od trećine ukupnog izvoza žita zapadnog bloka. Sa druge strane, Poljska godišnje izvozi 4 miliona tona.

Kriza oko žita testira odnose između Ukrajine i Poljske, jednog od njenih najvjernijih saveznika, i mnogi to vide kao znak mogućih poljuprivrednih sukoba koji će tek uslijediti.

Sve se vrti oko novca, nije samo žito

Kako EU počinje razmišljati o tome šta bi značilo članstvo Ukrajine, novac je jedno od glavnih pitanja, prema analitičarima.

Bruto domaći proizvod po stanovniku Ukrajine bio je 4.872 dolara 2021. godine. Iste godine, BDP Bugarske, trenutno najsiromašnije zemlje EU, iznosio je 11.683 dolara, prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda.

Rat je uništio ukrajinsku ekonomiju i produbio njene financijske potrebe. Zajednička procjena Evropske komisije, Svjetske banke i Ujedinjenih nacija procijenila je da su troškovi obnove i oporavka za Ukrajinu narasli na više od 400 milijardi dolara – i to samo na osnovu prve godine rata.

Sa obzirom da sukob još uvijek traje i da će proces članstva možda trajati mnogo godina, ako ne i decenija, teško je procijeniti financijski uticaj ukrajinskog članstva.

Neke procjene sugerišu da bi ukrajinsko članstvo moglo pretvoriti mnoge neto primatelje sredstava EU u neto platitelje. Jedna nedavna analiza iz estonskog međunarodnog centra za odbranu i sigurnost procijenila je da bi, da je Ukrajina danas članica, mogla dobiti 20 milijardi dolara godišnje iz budžeta EU, pri čemu bi jedina promjena bila što bi Španija postala neto platitelj umjesto neto primatelja.

Autor, Majkl Emerson, viši istraživač u Centru za evropske politike (CEPS) rekao je da prethodne runde proširenja pokazuju da se novi članovi mogu apsorbirati.

“Tokom posljednjih 20 godina, 13 novih članica koje pristupaju od 2014. godine rasle su makroekonomski, brže od prosjeka Evrope i zapravo, prilično značajno”, rekao je.

Takođe ovo je prvi put da EU pokreće proces uvođenja zemlje koja je usred velikog rata, a bez zaštite NATO-a. U članku za Carnegie fond za međunarodni mir, Sofija Beš i Erik Kiaramela tvrde da zapadni blok nije potpuno razmotrio sigurnosne dimenzije ove odluke.

“Evropska unija mora prepoznati da će se Ukrajina vjerojatno kvalifikovati za članstvo dok je još uvijek pod prijetnjom Rusije i dok još nije pod zaštitom NATO-a”, pišu oni.

Zaključak

U svom sadašnjem stanju, Evropska unija je daleko od sposobnosti osiguravanja svojih interesa u Ukrajini.

Čak i dok su evropski lideri odobrili pregovore o pristupanju, nisu se usaglasili oko približno 50 milijardi eura financiranja za Ukrajinu, postavljajući pitanja o sposobnosti Evropske unije da održi Ukrajinu danas – a kamoli kroz godine koje dolaze.

(N. J.)