Vijesti 22.02.2016.

Kako da spasemo vrbasku kraljicu?

ČITANJE: 3 minute
vrbas
Iz Sportsko-ribolovnog društva Banjaluka apeluju na sve nadležne institucije da posvete pažnju očuvanju ribljeg fonda u rijeci Vrbas, a posebno mladice, čija je populacija, kako kažu, na minimumu!

Riječna kraljica, koja se do nekoliko godina unazad mogla vidjeti i u samom centru grada, odavno je pred istrebljenjem, a teško je reći ko je najviše doprinio takvom stanju. Krivolovci s podvodnim puškama istrijebili su većinu kapitalnih primjeraka, o čemu je Press već pisao u prethodnim brojevima, a velike varijacije vodostaja tokom mrijesta uništavaju najveći dio podmlatka, pošto se mladica mrijesti u plitkim i bržim dijelovima rijeke.

Kontrola vodostaja

Predsjednik SRD Banjaluka, Dušan Jovandić, kaže za Press da je ovo društvo već iznijelo ove probleme na sastanku s predstavnicima nadležnih institucija, a nadaju se i konkretnim akcijama, kompromisima i zajedničkim nastojanjima da se spase ono što se spasti da.

– Ono što je potrebno uraditi jeste izbjegavati ili smanjiti varijacije u vodostaju prilikom mrijesta u mjeri u kojoj je to moguće učiniti. Potrebno je pojačati zaštitu od izlova, uspostaviti koordinaciju s hidroenergetskim objektima, redukovati zagađenje rijeke i objasniti i ribarima i stanovništvu zbog čega se to radi, te edukovati ljude o tome koliko je važno da očuvamo bogatstvo koje još imamo. S

RD Banjaluka upravlja sa stotinu kilometara obale, od čega najveći dio čini Vrbas. Potrebno je četiri ili pet sati da ta voda iz Bočca stigne do grada, a bilo bi više nego dobro da znamo kada možemo da očekujemo povećanje vodostaja, ne samo ribolovci, nego i svi ostali. Dešavalo nam se da usred takmičenja dolazi do povećanja vodostaja. Siguran sam da saradnja može i treba da bude uspostavljena – kaže Jovandić.

U SRD Banjaluka ističu da je na njima obaveza da maksimalno spriječe krivolov i izlov mladice. Čuvarska služba će tako, pored tri ribočuvara, dobiti još devet čuvara volontera. Koordinator čuvarske službe Marinko Popović kaže da je trenutno na snazi potpuna zabrana lova na mladicu, a oni koji ipak odluče da pokušaju, pa budu uhvaćeni, platiće pristojne kazne.

Kazna 2.000 KM

– Za mladicu uhvaćenu krivolovom kazna je oko 1.000 maraka, a ukoliko je ispod mjere, to je već dvije hiljade maraka. Kažnjivo je uloviti i škobalja ispod mjere, tu je kazna 50 maraka. Samo neposjedovanje dozvole košta od 300 do 900 maraka. Naravno, ukoliko pričamo o krivolovcima koji se služe podvodnim puškama, strujom, hemikalijama ili eksplozivom, tu se već govori o zatvorskim kaznama – kaže Popović.

Mladica raste do 1,8 metara, živi u nezagađenim rijekama, a na listama je zaštićenih vrsta već godinama. Protiv istrebljenja mnogi se bore uzgajanjem mlađi i poribljavanjem, ali na smanjenim staništima ove ribe ne mogu da prežive brane, zagađenje i krivolov.

U okviru međunarodne kampanje “Spasimo plavo srce Evrope”, tim od 18 ihtiologa iz sedam zemalja prvi put je istražio u kojim se rijekama između Slovenije i Crne Gore može pronaći mladica. Populacija mladice pronađena je u 43 rijeke na 1.842 kilometra toka, a to je 65 odsto svih poznatih staništa mladice u svijetu.

(Press)