Kako je propala Nokia: Dobre baterije, izdržljivi telefoni i manjak vizije

Mali grad u Finskoj ne izgleda naročito privlačno, ali jednom kada saznate da je njegovo ime itekako poznato u svijetu tehnologije, njegovim ulicama ćete hodati sa poštovanjem i određenom dozom nostalgije.

Gradić je preokrenuo industriju mobilnih telefona krajem ‘90-ih i početkom 2000-ih godina, a kompanija koja je iz njega proistekla još u 19. vijeku djelovala je kao neuništiva jer je u jednom momentu držala čak 40 posto svjetskog tržišta mobilnih telefona.

Gradić Nokia uvijek će direktno podsjećati na prvi pravi finski globalni brend. Uspjeh istoimene kompanije uzrokovao je enormno brz rast finske ekonomije, a sama Nokia je činila oko 25 posto rasta od 1997. do 2007. godine. Jednostavno – Nokia je bila ekonomsko čudo.

Ali ubrzo nakon svoga vrhunca, kompanija je počela da pada paralelno sa dolaskom recesije, najgore u istoriji sjeverne evropske zemlje.

– Nokia je bila velika tako da je njen pad uplašio građane zbog mogućih posljedica po državu- rekao je Kari Kankaala, rukovodilac privrednog razvoja Grada Tampere.

Tampere se nalazi na oko 15 minuta vožnje od Nokie. U njemu se nalazio najveći centar za razvoj i istraživanje tehnologija u kojem je bilo zaposleno 4.000 ljudi.

– Nokia je bila kičma svega. Univerziteti su zavisili od saradnje sa kompanijom, a nova radna mjesta za mlade su takođe zavisila od nje. Nezaposlenost je sada između 14 i 15 posto- rekao je Kankaala za BBC.

Umjesto Nokije, sada su tu druge kompanije koje se bave razvojem tehnologije kako bi upotpunili nastalu prazninu. S druge strane, Nokijin sektor telekomunikacija se održao u životu i nastavlja da čini važnu kariku u finskoj industriji, ali nekadašnja rasprostranjenost koja danas ne postoji kumovala je povećanju nezaposlenosti.

Mnogi radnici Nokije ni dan danas ne mogu shvatiti kako se desio pad i kako se svjetski lider u prodaji mobilnih telefona 2007. godine morao prodati 2014. velikom Microsoftu.

– Veliki uspjeh se krio u činjenici da smo telefone smanjili ispod veličine Motorolinih modela. To se desilo 1997. i 1998. godine – ostvarenje sna svakog inžinjera- rekao je Mika Grundstrom, nekadašnji menadžer Nokijinog centra u Tamperi.

Za njega, u starim dobrim danima bila je važna samo dužina trajanja baterije i što manji uređaj. Ali sve se promijenilo kada je Apple 2007. godine predstavio prvi moderni smartphone.

– Stvari su postale kompleksne. Više nismo bili sigurni kako da ciljamo potrošače. Da li je stvar u lakom korištenju, da li u trajanju baterije, da li u veličini? Ako govorimo o bateriji, mi smo imali uređaje koji su mogli trajati po sedam dana, a onda se pojavio uređaj kojeg morate puniti svaki dan. Pa kako da to prodamo potrošaču? – objašnjava Grundstrom.

Nokia je pokušavala stići Samsung i Apple, ali bez uspjeha. 2014. godine sektor mobilnih telefona prodat je Microsoftu nakon čega je veliko ime uklonjeno sa tadašnjih uređaja.

(Klix)