Kako je propao Izborni zakon

PIŠE: Danijal Hadžović

Ušli smo u 2022, izbornu godinu. Stvari su sada već prilično jasne da ćemo na sljedećim izborima glasati prema istom Izbornom zakonu kao i prethodnih godina.

Naime, krajnji rok za dogovor u vezi s izmjenama Izbornog zakona istječe u januaru, jer to je najkraće vrijeme potrebno da se Zakon pripremi te da bude usvojen do aprila kako bi uopće mogao stupiti na snagu do narednih izbora u oktobru.

Propali pregovori

Lider HDZ-a Dragan Čović, koji je prvenstveno i insistirao na izmjenama Izbornog zakona, više puta je naglašavao kako je optimista da će se postići dogovor o promjeni Izbornog zakona. Naglašavao je čak i konkretne datume do kada će se stvar riješiti, no od svega toga, prema svemu sudeći, jasno je da neće biti ništa.

Specijalni američki predstavnik za Izborni zakon Metju Palmer (Matthew) i predstavnica Evropske unije Angelina Ajhorst (Eichhorst) sredinom decembra objavili su da otkazuju posjetu BiH i do daljnjeg obustavljaju pregovore o Izbornom zakonu. To je bilo i svojevrsno priznanje da je još jedna runda pregovora o promjeni Izbornog zakona – propala.

Tokom godina postojalo je više rundi pregovora pod patronatom Evropske unije s ciljem promjene Izbornog zakona. Ono što su evropski predstavnici, kojima su se kasnije pridružili i američki, predlagali bio je svojevrsni kompromis između zahtjeva HDZ-a BiH i zadovoljavanja presude “Sejdić – Finci” – kroz stvaranje više izbornih jedinica za izbor člana Predsjedništva ili čak elektorske glasove po kantonima, uz brisanje etničkih prefiksa kao uvjeta kandidature.

Ipak, većina probosanskih stranaka i dalje je na stanovištu da je kontraproduktivno formirati etnički zasnovane izborne jedinice.

Osim toga, Čović u pregovore nije ni ušao s prevelikim ulogom – zahtijeva izbornu jedinicu za Hrvate i drugačiju raspodjelu mjesta u Domu narodu FBiH, a da ništa ne da zauzvrat.

Umjesto robe za trgovinu, Čović, čija stranka već tri godine blokira formiranje nove Vlade FBiH, prijeti novim blokadama i bojkotom izbora te se poziva na moralno i navodno ustavno pravo Hrvata da biraju svoje predstavnike.

Gorući problemi

Jasno je kako je trenutni sukob Bošnjaka i Hrvata jedan od gorućih problema u BiH te da tenzije na tom polju ne donose nikom dobro. No, mogućnost da se uime smirivanja tenzija Hrvatima omogući ekskluzivno biranje predstavnika, što bi, da se ne lažemo, na terenu dovelo do smanjenja političke moći odlučivanja probosanske pozicije, bilo je krajnje nerealno očekivati u trenucima Dodikovog otvorenog napada na državu.

Kako bilo, u uzavrelom bosanskom loncu i neriješeno pitanje Izbornog zakona i u 2022. ostat će tema koja opterećuje odnose u bh. društvu i predstavlja permanentni izvor tenzija na političkoj sceni.

Čović će koristiti svaku priliku za blokadu

Bez većih međunarodnih pritisaka, izvjesno je da će Čović krenuti u još čvršći savez s Dodikom i koristiti svaku moguću priliku za blokadu. Iako najavljuje mogućnost bojkota izbora, nije izvjesno da bi ovo HDZ-u BiH donijelo ikakvu korist, s obzirom na to da HDZ BiH iz Federacije nema mogućnost bojkotom poništiti i same izborne rezultate te bi sebe doveo samo u još nezavidniju poziciju da omogući odlučivanje bez njega.

(Avaz)