Kako pravilno tumačiti Blinkenovo pismo?
ENTONI BLINKEN/ABC
Politička vijest sedmice iza nas je pismo koje je Entoni Blinken, državni sekretar u administraciji Džoa Bajdena, uputio članovima Predsjedništva BiH. To je ujedno i okvir u kojem će se u narednom periodu kretati američka politika prema BiH.
Prema prvim reakcijama, može se zaključiti da je za nekog previše, a za nekog premalo, dok poznavaoci političkih prilka u regiji smatraju da je ovo samo jače naglašena potvrda kontinuiteta američke politike koju zagovaraju.
U prvim reakcijama ovdašnjih lidera, očekivano, svako je izdvojio iz pisma ono što mu odgovara, pa je tako Bakir Izetbegović ustvrdio da se radi o potvrdi građanskog koncepta države, Milorad Dodik je naglasio dio u kojem je rečeno da nema “Dejtona dva”, dok se Draganu Čoviću svidio dio o korekciji Izbornog zakona.
Međutim, pismo je napisano sa ciljem da političkim liderima, odnosno onima koji to žele postati, jasno podvuče da oni koji su spremni konstruktivno razgovarati, raditi na reformama i popravljanju stanja u društvu, mogu računati na punu američku podršku. Isključivost i retorika sukobljavanja, kao i do sada, ne prolaze kroz taj filter.
Bakir Izetbegović, koji je negdje iščitao podršku građanskom konceptu uređenja BiH, i te kako zna da se američko viđenje potpuno razlikuje od deklaracije SDA kojom su zacrtani unitarni principi uređenja države, bez entiteta i sa multietničkim regijama. Ta deklaracija čak ne može biti ni tema ozbiljnijeg okruglog stola na kojem bi učestvovali Amerikanci.
Milorad Dodik, kad naglašava da nema “Dejtona dva”, isto je svjestan da to ne isključuje jači pritisak da se u sadašnji ustavni okvir uguraju presude evropskih i domaćih sudova, kada je u pitanju izmjena Izbornog zakona i samog načina biranja članova u Predsjedništvu BiH. Nema ništa od vraćanja na izvorne postavke Dejtonskog ugovora, koje on zagovara, već se traži nadgradnja Detona za jačanje državnih institucija.
Jasno je i Draganu Čoviću da kroz izmjene Izbornog zakona ne može dobiti politički okvor za revitalizaciju Herceg-Bosne, ali može sebi osigurati da Bošnjaci ne biraju hrvatskog člana Predsjedništva.
Takođe, iz Blinkenovog pisma može se iščitati jači angažman američke administracije da se sprovedu promjene koje se odnose na transparentniji izborni sistem i iskorjenjivanje korupcije. I to mora biti rezultat dogovora domaćih političkih aktera. Onih koji su spremni na saradnju.
Ipak, ovaj angažman neće biti samostalan, već u koordinaciji s Evropskom unijom koja je ranije definisala fokus na oblasti poput vladavine prava, reforme Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, novog zakona o javnim nabavkama, kao uslov za smanjenje korupcije koja razara ovo društvo.
(D.J.)
Oznake: Entoni Blinken
