Kako prepoznati falsifikovane lijekove?

lijekovi

Mada se pretpostavlja da je taj procenat nizak, to nikako ne znači i da je zanemarljiv. Procjenjuje se da je čak 10 odsto lijekova na svjetskom farmaceutskom tržištu lažno, a sve više je mogućnosti za pojavu lažnih i falsifikovanih lekova i kod nas. Industrija falsifikovanih lijekova godišnje zaradi više od 200 milijardi dolara, što je čini mnogostruko profitabilnijom od trgovine narkoticima.

Posljedice uzimanja falsifikovanih lijekova su različite, a mogu biti čak i fatalne. Sve zavisi od toga da li takvi lijekovi sadrže aktivne supstance (sastojci koji deluju na simptom bolesti) ili neke otrovne materije.

“Ukoliko se u njima ne nalazi dovoljna količina ili uopšte nema aktivne supstance, naravno da lijek neće djelovati i takvih primjera je više. Tako je 2007. godine lijek protiv gojaznosti prodavan preko interneta u Americi, a nije sadržao aktivnu supstancu. Medikament za tretman šizofrenije i preparat za smanjenje holesterola, oba takođe bez aktivne supstance, pronađeni su u legalnom lancu snabdijevanja u Velikoj Britaniji 2006-2007. godine. S druge strane, ukoliko se u lijeku nalazi prevelika količina aktivne supstance, postoji velika opasnost od predoziranja i toksičnih efekata. Neretko, falsifikovani lijek može da sadrži i otrovne materije. Postoji podatak da je 1992. godine u Bangladešu 233 djece umrlo zbog primjene “paracetamol” sirupa pripremljenog sa antifrizom”, navodi za “Kurir” dr Janko Samardžić, specijalista kliničke farmakologije na Institutu za farmakologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Prema podacima međunarodnih regulatornih tijela u toj oblasti, najveći broj falsifikovanih lijekova je iz grupe antibiotika, analgetika, hormona i steroida, a u našem regionu posebno su aktuelni falsifikati preparata koji utiču na potenciju, kao i hormonskih preparata, na šta ukazuje i nedavno potvrđeni falsifikat lijeka “testosteron depo”.

Da je neki lijek falsifikovan najprije možete posumnjati na osnovu neodgovarajućeg pakovanja, broja rješenja o registraciji kao i nepostojanja odgovarajućeg uputstva na srpskom jeziku.

Kao izvor falsifikovanih lijekova najčešće se navode Kina i Indija.

Pitajte farmaceuta

Kada vam u apoteci ponude zamjenu za lijek koga trenutno na tržištu nema, podrazumjeva se da je farmaceut upoznat sa svim svojstvima lijeka koji se nudi kao zamjena, a dodatno se uvijek možete informisati o sledećem:

1) Da li lijek-zamjena sadrži identičnu ljekovitu supstancu i u istoj pojedinačnoj dozi?
2) Da li je oblik lijeka identičan (tableta, kapsula, rastvor)?
3) Da li je sastav pomoćnih supstanci približno isti?
4) Da li je takav lijek registrovan kod nas i odobren kao odgovarajuća zamjena?

Ako su svi odgovori DA, nema bojazni da ste dobili neodgovarajući lijek. I ne zaboravite da je oprez uvijek poželjan prvih dana primjene lijeka, bilo originala bilo zamjene.

(021.rs, Kurir)

Radović pozvao građane Srbije i BiH da ljetuju u Crnoj Gori i Budvi

Predsjednik Skupštine opštine Budva Krsto Radović pozvao je građane Srbije i BiH da letuju u Crnoj Gori i Budvi i poručio im da su dobrodošli i rado viđeni gosti, te da se ne obaziru na, kako je ocijenio, nepromišljene izjave crnogorskog premijera Duška Markovića. “Građani Srbije i BiH koji godinama ljetuju u Crnoj Gori znaju

Demokratski narodni savez i Srpska demokratska stranka potpisuju koalicioni sporazum

Demokratski narodni savez i Srpska demokratska stranka potpisaće vrlo brzo koalicioni sporazum kojim će regulisati izlazak na izbore u Gradu Prijedoru, saznaje banjaluka.net. Obje stranke će imati samostalne liste, dok će kandidata dati DNS, a rješenje se još usaglašava, iako su velike šanse da to ne bude sadašnji gradonačenik Milenko Đaković. SDS će izvjesno podržati

TRIVIĆ: Pohvala rodoljublju Katarine Ristić

Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić pohvalila je rodoljublje srednjoškolke Katarine Ristić, Srpkinje iz Čikaga, koja je svojim radom uspjela izdejstvovati da se u udžbenicima promijeni lažno pisanje o ratu u BiH. “Katarina Ristić je svojim primjerom još jednom potvrdila da srpska dijaspora ima veliki broj talentovanih mladih ljudi koji nisu zaboravili svoj

“Montenegro erlajnsu” zabranjeno slijetanje na beogradski aerodrom

Direktorat civilnog vazduhoplovstva Srbije na osnovu reciprociteta donio je mjeru kojom se zabranjuje slijetanje aviona crnogorskog “Montenegro erlajnsa” na beogradski aerodorom “Nikola Tesla”. U obrazloženju ove odluke, u koju je “Blic” imao uvid, navodi se da je državljanima Srbije onemogućen ulazak u Crnu Goru, pošto je i dalje na snazi mjera Vlade Crne Gore da

Od 1. juna više djece u banjalučkim vrtićima

U toku je drugi krug testiranja vaspitača na virus korona kako bismo mogli biti spremni za dolazak većeg broja djece, što se očekuje od ponedjeljka, rekla je direktorka Jelena Kurtinović.  Tokom prošle sedmice u vrtićima banjalučkog Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje boravilo je u proseku 140 djece dnevno, od 202 koliko ih je bilo