Kako promjene u Italiji utiču na privredu u BiH

Bosna i Hercegovina (BiH) je u prvih osam mjeseci ove godine, što se tiče evropskog tržišta, najviše robe izvozila u Hrvatsku i Njemačku, i to u vrijednosti od po 1,7 milijardi KM. Treće po obimu razmjene je tržište Italije, gdje je izvezena roba u vrijednosti od 1,3 milijarde KM. Ekonomija u Italiji nije u zavidnoj situaciji, a neizvjesnost je povećana promjenom vlasti u toj zemlji, što bi moglo da ima uticaja i na BiH, Bloomberg Adria.

Izbori održani za vikend donose zaokret nakon što je pobjedu odnijela desna koalicija, a novu vladu trebalo bi da predvodi Giorgia Meloni.

Italija je usred niza kriza kao što su poskupljenje energenata, ogromna inflacija i rastuće kamatne stope. Kombinacija svega toga utiče na smanjenje rasta u trećoj najvećoj ekonomiji eurozone.

Tržište traži signal u kojem će smjeru ići nova vlada

Glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez kaže da reakcija investitora u trgovanju u ponedjeljak najbolje odražava interpretaciju efekata formiranja vlade u Italiji.

“Naime, premija na rizik na talijanski 10-godišnji dug se proširila za osam baznih poena na 247 baznih poena, što prikazuje nepovoljnu rekaciju. No, istovremeno je italijanski dionički indeks u današnjem trgovanju porastao 1,4 odsto i premašio pomake na uporedivim dioničkim indeksima u Europi. To pokazuje da tržišta i dalje traže signale u kojem smjeru će se nova vlada čvrsto držati”, ističe Knez.

Jačanje fiskalne pozicije, dodaje, djelovalo bi povoljno po italijansku imovinu, prvenstveno zbog visine italijanskog javnog duga.

“Distribucija glasačkih prava sugeriše da bi nova vlada trebalo da ima dovoljno snažan mandat za sprovođenje fiskalne reforme”, naglašava Knez.

Uticaj na BiH

Stanje u ekonomiji Italije imaće uticaj i na privredu u BiH jer, osim što je značajan obim spoljnotrgovinske razmjene dvije zemlje, u BiH posluje i oko 80 italijanskih kompanija.

Iz Italije je u BiH za osam mjeseci uvezeno robe u vrijednosti 1,4 milijarde maraka. S druge strane, izvoz iz BiH u Italiju za osam mjeseci je 1,3 milijarde KM. BiH u Italiju najviše izvozi aluminij i proizvode od aluminija, obuću i dijelove obuće, hemijske proizvode te drvo i proizvode od drveta.

Goran Račić iz Privredne komore Republike Srpske za Bloomberg Adriju kaže da zasad nema značajnijih odstupanja u robnoj razmjeni.

“Mogući su problemi, ako u Italiji dođe do nestanka gasa tokom zime i ako ekonomska aktivnost bude smanjena. To bi se odrazilo na naše privrednike jer nam je Italija značajan spoljnotrgovinski partner. Ako bi oni imali problema‚ to bi smanjilo naš izvoz koji imamo u tekstinoj i obućarskoj industriji te elektro-mašinskoj i jednim dijelom u automobilskoj industriji”, ističe Račić.

Dodao je da je povoljno za domaće privrednike što su dobili dozvolu za izvoz cijepanog drveta koje u znatnom obimu ide u Italiju.

Pored znatnog izvoza robe u Italiju, u BiH postoji i oko 80 italijanskih kompanija koje su osnovane direktnim ili zajedničkim ulaganjem i koje imaju više od 10.000 zaposlenih.

Kompanije su pretežno orijentisane na proizvodnju odjeće i obuće te hemijske, mašinske, metalurgijske, građevinske i dizajnerske djelatnosti. Tradicionalno su tu automobilska i tekstilna industrija, ali posljednjih godina i IT sektor.

Italijansko prisustvo u bankarskom sektoru je takođe na značajnom nivou. Oko 30 odsto bh. bankarskog tržišta pokriveno je grupama Intesa Sanpaolo i Unicredit.

Docent na Katedri za ekonomsku teoriju i politiku Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Hatidža Jahić smatra da pred novom koalicionom Vladom Italije kranje desnice stoje mnogi izazovi u pogledu ekonomske politike.

“Naime, Italija je druga najzaduženija zemlja u Evropskoj uniji, poslije Grčke, te je i prije pandemije imala niske stope ekonomskog rasta. Vodeći računa o cjelokupnom kontekstu u kojem se trenutno nalazi, rast kamatnih stope ECB-a, energetska kriza i drugo, Vlada mora nastaviti reforme koje su dio paketa pomoći EU i koje su zapravo uslov za finansijsku pomoć u narednih pet godina”, ističe Jahić.

Fiskalna politika, odnosno njena reforma, dodaje, jedan je od temeljnih uslova EU i to je ono što će biti najviše “pod lupom”.

S obzirom na činjenicu da je Italija, pored Hrvatske, Njemačke, Austrije i Slovenije, značajan trgovinski partner Bosne i Hercegovine, Jahić u novom političkom kontekstu ne očekuje promjene u obrascima međunarodne razmjene kao ni trgovinske politike.

“Kada je riječ o razmjeni Italije i BiH, izvozna aktivnost za preduzeća, ali i za ekonomiju, je mehanizam rasta i većih prihoda. Također, EU mehanizmi kao i ugovori koji su trenutno na snazi regulišu trgovinu između naše zemlje te članica EU i članica CEFTA-e”, naglašava ona.