Kasipović: Srpska dokazala da nadležnosti suda BiH nisu dobro utvrđene

Ministar pravde Anton Kasipović istakao je da je Republika Srpska svim učesnicima strukturalnog dijaloga argumentima dokazala da sadašnja situacija nije dobra, te da institucionalni okvir i pitanje nadležnosti Suda BiH nisu dobro utvrđeni.

Kasipović smatra da pojedini konkretni primjeri retroaktivne primjene zakona nisu bili dobri, da nije dobro da postoji apelaciono vijeće u jednom sudu, kao i da je za Srpsku prihvatljiv viši sud na nivou BiH.

-Za nas je prihvatljiv Sud BiH nadležan za krivična djela propisana Krivičnim zakonom BiH i drugim zakonima koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH. Visoki sudski i tužilački savjet je napravio analizu i vrlo negativno se izjasnio o pitanju korištenja proširene nadležnosti, jer obezbjeđuje vrlo ekstenzivno tumačenje i sasvim ličan odnos- rekao je Kasipović.

On je naglasio da prema tome Sud BiH treba da sudi za neka krivična djela sa elementom inostranosti, za djela kada su radnje i počinioci iz dva entiteta ili jednog entiteta i Brčko distrikta.

-Sve drugo, pa i koncept koji je bio pripreman 2013. godine, koji nikada nije dovršen, može govoriti o opasnosti da jedna tako važna institucija u sistemu BiH postane politički alat. To smo imali u nekim procesima koji su se vodili godinama- poručio je Kasipović.

On je kao primjer zloupotrebe proširenih nadležnosti naveo istragu i postupak u vezi sa ratnim komandantom takozvane Armije BiH u Srebrenci Naserom Orićem.

-To je predmet koji je u potpunosti bio obrađen u pravosudnom sistemu Republike Srpske i onda je iz njega izuzet, odnesen u Sarajevo i tamo je čamio pet godina. Volio bih da mi neko objasni zašto je izuzet iz pravosuđa Srpske i zbog čega je godinama čekao da uđe u sudsko postupanje- naveo je Kasipović.

Prema Kasipovićevim riječima, u strukturalnom dijalogu Republika Srpska ima najaktivniju ulogu, nudi rješenja, odgovara na sve primjedbe, a njeni predstavnici nikada ne govore sa inatom ili sa omalovažavanjem.

-Ono što je dragocjeno i što mislim da je resurs, to je sjajna podrška koju imamo u Evropskoj komisiji. Iskreno se nadam da će na temelju energije koju ulaže Ministarstvo pravde Srpske, doći do rješenja, u smislu da moramo tačno znati za šta je nadležan Sud BiH-napomenuo je ministar pravde.

Kasipović je rekao da bi dobar put bio da se u pregovorima prihvati jasna argumentacija Republike Srpske, ali da se može dogoditi i da se beskonačno pregovara.

-Imamo i postojeće stanje za koje svi kažemo da je loše ili da nije dovoljno dobro. Treći ishod koji je moguć, jeste da nam se izmjenama i dopunama Krivičnog zakona, kao što smo imali i u 2015. godini, određuje nadležnost Suda BiH, a potpuno mimo strukturalnog dijaloga- objasnio je Kasipović.

Govoreći o presudama nekadašnjeg Vojnog suda u Odžaku, kojima je 37 Srba iz Šamca osuđeno na višegodišnje zatvorske kazne, za koje donedavno nisu znali, Kasipović ističe da u najmanju ruku mora doći do ponavljanja postupka. Kasipović je naglasio da oni moraju imati pravo da dokazuju svoju nevinost, kao što tužilaštva imaju pravo da dokazuju nečiju krivicu, te da su u ovom slučaju pogažena temeljna ljudska prava.

On dodaje da bi, kao jedno od najoptimalnijih rješenja, bilo da se presude svih vojnih sudova iz ratnog perioda stave van snage, napominjući da bi za to bio potreban opšti konsenzus.

-To bi podrazumijevalo izmjenu određenih zakonskih propisa u identičnom tekstu, u isto vrijeme u Srpskoj i FBiH. Znam da je to teško, ali u nastojanju da se zaštite ljudska prava i slobode, takvo razmišljanje ne treba odbaciti. Svi znamo da su vojni sudovi u ratu donosili presude na osnovu nepouzdanih izjava i svjedoka, bez utvrđivanja činjeničnog stanja i presuđivali u odsustvu- rekao je Kasipović.

(Agencije)