Katastrofalna posljedica rata o kojoj baš niko ne priča
Godinama se minimalni globalni korporativni porez pripremao kao jedan od najvažnijih zajedničkih projekata zapadnih liberalnih demokratija te se već duže vremena činilo da je samo pitanje vremena kad će zaživjeti velika promjena koja će onemogućiti najvećim internacionalnim kompanijama da izbjegavaju plaćanje poreza. Sada valja postaviti pitanje zašto se čini da je ta inicijativa nestala s horizonta: Najednom izgleda kako je sasvim moguće da od cijele priče možda neće biti ništa ili minimalni globalni korporativni porez ipak neće biti – globalni.
Iako su evropskim i američkim donosiocima odluka bila puna usta minimalnog globalnog poreza kao najvažnijeg međunarodnog fiskalnog projekta koji će obezbijediti viši nivo poresne pravde te nove izdašne prihode za niz država, utisak je kako u ovom trenutku nema dovoljno koncentracije i političke volje da se lansira važna promjena jer su Amerikanci shvatili da bi teoretski prema nekim scenarijima mogli više izgubiti nego dobiti, piše Jutarnji.
Washington Post jedan je od rijetkih medija koji je upozorio da je globalni sistem jedinstvenog korporativnog poreza zalutao u haosu međunarodnih odnosa zakomplikovanih najgorim geopolitičkim sukobom od 2. svjetskog rata, ali i činjenicom da bi američke kompanije teoretski morale plaćati puno više poreze u inostranstvu, dok bi se poreska osnovica s kojom računaju američki poreznici mogla dramatično smanjiti. Drugim riječima, u Washington Postu upozoravaju kako je najmoćnija ekonomija svijeta potencijalno u sukobu interesa sa samom sobom ako Bijela kuća nastavi promovisati jedinstveni globalni korporativni porez, a republikanci – koji drže većinu u Kongresu – sve žešće se protive novom poreskom konceptu s tezom da je za Ameriku štetan.
“To je loše ispregovaran dogovor Bajdenove administracije… Bajdenova administracija predala je stranim zemljama model koji će poput usisavača isisati desetine milijardi iz naše poreske osnovice”, kaže Majk Krapo, važni republikanac u Finance Committeeu Kongresa. Čini se stoga kako je dogovor koji je u 2021. potpisalo 130 zemalja o minimalnom 15-odstotnom porezu, kako bi se zatvorile porezne ‘rupe’ u kojima velike korporacije skrivaju zarade, na staklenim nogama. Nejasno je ima li ostatak razvijenog svijeta – Japan, Južna Koreja i članice Evropske unije – dovoljno fokusa i snage razraditi i primijeniti legislativu koja će omogućiti uvođenje novog 15-odstotnog poreza, ali je jasno kako trenutno američki Kongres po tom pitanju ne čini ništa te ne postoje šanse da izglasaju promjene američkih poreskih propisa koje bi omogućile uvođenje jedinstvenog planetarnog 15-odstotnog nameta najvećima.
Iako je Bajdenova administracija jedna od najzaslužnijih što se uopšte postigao sporazum o globalnom oporezivanju, to ne mijenja činjenicu da stopa američkog korporativnog poreza 21 posto te je jasno da je niža stopa od 15 posto za Sjedinjene Države moguća opasna ne samo zbog hipotetskog direktnog pada poreskih prihoda, nego i zbog očekivanja da bi upravo američke kompanije u inostranstvu mogle biti motivisane za plaćanje nižeg 15-odstotnog korporativnog poreza, što bi dodatno moglo smanjiti američki fiskalne prihode. Kako će američke kompanije plaćati više poreza u inostranstvu, tako će se smanjivati njihove poreske obaveze u Sjedinjenim Državama.
“Da sam ja kompanija u SAD, radije bih platila jedan minimalni porez koji je razuman i usklađen s onim što radi ostatak svijeta nego platila tri ili četiri”, izjavila je za Washington Post profesorica prava Kimberly Clausing s UCLA-e, koja je ranije radila kao ekonomist u Kancelariji za poresku politiku Bajdenove administracije. Aktuelna administracija Bijele kuće pak vjeruje kako postoji šansa za globalni minimalni korporativni porez, ali njegovoj realizaciji prepreka je, između ostalog, i posebni porez uveden za Donalda Trampa na profite američkih kompanija realizovane u inostranstvu pod nazivom GILTI, pa su se demokrate nadale da bi se mogao rezati GILTI te omogućiti lansiranje globalnog 15-postotnog korporativnog poreza. Takav optimizam Bajdenove administracije u ovom trenutku čini se nerealnim jer Republikanci imaju većinu u Kongresu, a većina je zauzela stajalište kako je međunarodni sporazum o minimalnom korporativnom porezu skrojen po principu “American Last“.
Šefica američkog Treasuryja Dženet Jelen ipak vjeruje kako postoji šansa da u 2025. Sjedinjene Države, bez obzira na tvrdo protivljenje republikanaca.
U osnovi situacija je čudna: Kongresni Joint Committee on Taxation izvijestio je prošli mjesec da bi Sjedinjene Države mogle izgubiti 122 milijarde dolara poreskih prihoda u sljedećoj deceniji ako ostatak svijeta uvede minimalni globalni porez, a Sjedinjene Države mu se ne pridruže. Ako bi SAD pak uvele minimalni korporativni porez u situaciji u kojoj bi se većina ostalih zemalja protivila, onda bi američki poreski prihodi nabujali 236 milijardi dolara. Više ekonomista žestoko pak osporava matematiku kongresnog komiteta uz tezu kako međunarodni sporazum dizajniran tako da spriječi bijeg korporacija u države s minimalnim korporativnim porezima jednostavno ne može dići američke fiskalne prihode. Ako će američke kompanije plaćati više poreza u inostranstvu, onda će dobijati više tzv. poreskih kredita te tako smanjivati svoje američke poreske obveze.
Washington Post piše: “‘Postoji mogućnost da ovo jednostavno nije baš dobar posao za SAD‘, rekao je Alan Cole, ekonomist u konzervativno nastrojenoj Poreznoj zakladi. ‘Ovo je ugovor koji stvarno pomaže stranim zemljama da podignu stopu poreza na dobit. … Posljedični učinak njihovog podizanja poreskih stopa jest da moramo ponuditi više inostranih poreskih olakšica, a to je jedan od načina na koji nam se prihodi oduzimaju.'”
