Politika 23.12.2023.

Kavazović: Kao prut strepim šta će biti sa zakonom o državnoj imovini i šta li nam se to ponovo sprema

ČITANJE: 5 minuta

Volio bih, kada bih mogao, o stanju u Bosni i Hercegovini govoriti s više optimizma. Nažalost, svi smo svjesni da nema mjesta za prevelika očekivanja, rekao je reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović na sjednici Sabora Islamske zajednice.

On je rekao da politička, kao i druge društvene krize, koje su posljedica ove prve, samo se produbljuju.

“Političke elite naše zemlje, kao i predstavnici međunarodne zajednice, ne nalaze puta za izlazak iz ove duboke krize. Velikodržavne ideje naših susjeda iz devedesetih godina prošlog stoljeća i dalje su žive i dominiraju političkom scenom u Bosni i Hercegovini. Te ideje jednako podržavaju i političke, ali i akademske, kulturne i vjerske elite naših susjeda, zajedno s dijelom međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini”,rekao je Kavazović.

Kako je ocijenio, bosanske snage su potpuno dezorijentisane i ne mogu da naprave stabilnu i jasnu platformu s koje bi se zemlja i društvo u cjelini mogli uspješno izvući iz ovog deprimirajućeg stanja.

“Neizrecivi politički kredo skoro svih domaćih politika, da će krizu u Bosni i Hercegovini riješiti međunarodna zajednica, te da to nije u fokusu njihovog zanimanja, ima za posljedicu nezajažljivu pohlepu da se dograbe vlasti, javnih fondova, privilegija i svega drugoga što podrazumijeva vlast bez odgovornosti. Istovremeno, neprestano ponavljanje stava međunarodne zajednice da se političari u Bosni i Hercegovini moraju dogovoriti pretvorilo se u ispraznu parolu koja služi pojedinim njenim predstavnicima da skinu sa sebe odgovornost i izbjegavaju da iskoriste sve one ovlasti koje imaju da sankcioniraju pojedince i politike u ovoj zemlji, koji rade suprotno elementarnim političkim i društvenim vrijednostima modernoga svijeta”, kazao je reisu-l-ulema, prenosi N1.

“U bespoštednoj borbi za vlast naših političara, koja se odvija pred našim očima, a koja je inscenirana od dušmana ove zemlje, iza zavjese se odvijaju procesi pogubni za naš opstanak, i kao naroda i kao države”, rekao je Kavazović.

Kako je naveo, najvidljiviji primjer za to jeste pitanje imovine nekadašnjeg mezarja Lakišića harema u Mostaru.

“Ko ne razumije stvarnu i simboličku vrijednost ovog pitanja za naš narod, ne razumije posljedice politika koje se ovdje odvijaju više od jednog stoljeća kroz otimanje naše zemlje, od Austrougarske do danas. Upozoravam naše političare da su muslimani bili vlasnici zemlje u Bosni i Hercegovini u ogromnom, dominantnom procentu, sve do Aneksije Bosne i Hercegovine od strane Austrougarske monarhije, kada nas je Švabo, odlukom napisanom na papiru, pretvorio u sirotinju. Još gore smo prošli u prvoj Jugoslaviji. Kao prut strepim šta će biti sa zakonom o državnoj imovini i šta li nam se to ponovo sprema. O stanju našeg naroda u Republici Srpskoj, više niko i ne govori. Njegova sudbina će biti kao i sudbina hrvatskog naroda na tom prostoru: jadna i čemerna”, naglasio je, između ostalog, on.

Sabor Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini danas je na drugoj redovnoj sjednici održanoj u Sarajevu usvojio Deklaraciju o Palestini, u kojoj poziva na hitno zaustavljanje nasilja nad civilima u Gazi i drugim dijelovima Palestine i postizanje trajnog i pravednog mira u Svetoj zemlji.

Kršenje ljudskih prava

Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini najoštrije osuđuje napade na civile u okolini Gaze i uzimanje civilnog stanovništva za taoce, te poziva na njihovo oslobađanje kao i oslobađanje hiljada bespravno zatočenih, naročito žena i djece. Otpor okupaciji ne može biti opravdanje za činjenje zločina, kao što ni pozivanje na borbu protiv terorizma ne može biti opravdanje za ubijanje civila i kolektivno kažnjavanje. Svaki zločin treba biti predmet neovisnih istraga i sudskih procesa.

Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini najoštrije osuđuje brutalne napade na civile Gaze i neselektivno razaranje civilne infrastrukture naročito bolnica, škola i izbjegličkih kampova i uskraćivanje hrane, vode, lijekova, medicinskih usluga i energenata civilima u Gazi, te ubijanje predstavnika medija.

Sabor osuđuje sistematsko kršenje ljudskih i građanskih prava Palestinaca na okupiranim teritorijama koje traje decenijama i uspostavljanje aparthejda prema Palestincima kako u Izraelu tako i na okupiranim teritorijama.

Za Sabor su neprihvatljivi planovi o raseljavanju i progonu Palestinaca iz Gaze i okupaciji njihove teritorije.

Sabor pruža punu podršku pravu palestinskog naroda na samoopredjeljenje koje je potvrđeno međunarodnim pravom i brojnim rezolucijama UN-a (kao što su rezolucija Generalne skupštine UN-a br. 73/158. od 17. decembra 2018. i druge) što uključuje i pravo na uspostavljanje održive države.

Polarizacija, politizacija i širenje mržnje

Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini podsjeća na Izjavu usvojenu na devetoj redovnoj sjednici Sabora 23.12.2017. povodom jednostranog pokušaja promjene statusa svetog grada Kudsa – Jerusalema i osuđuje nasrtaje na džamiju El-Aksa i pokušaje mijenjanja statusa quo u svetom gradu Jerusalemu i drugim svetim mjestima judaizma, kršćanstva i islama.

Sabor poziva na uspostavljanje i priznavanje države Palestine i prihvatanje Arapske mirovne inicijative iz 2002. godine ističući također potrebu za poštovanjem i očuvanjem teritorijalnog jedinstva i integriteta čitave okupirane palestinske teritorije, uključujući Istočni Jerusalem, a u skladu sa rezolucijom Generalne skupštine UN-a 58/292 od 6. maja 2004. te osuđuje sistematsko naseljavanje useljenika na okupiranoj palestinskoj teritoriji.

Sabor osuđuje polarizaciju, politizaciju i širenje mržnje koje je uslijedilo nakon eskalacije nasilja u Gazi i osuđuje svaki oblik antisemitizma i islamofobije naglašavajući kako je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini odlučna u suzbijanju takvih pojava u bosanskohercegovačkom društvu, ali i svakom društvu i državi gdje djeluju mešihati i krovne organizacije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Sabor s ponosom ističe bogato nasljeđe zajedničkog života muslimana i Jevreja u Bosni i Hercegovini i uzajamne brige jednih o drugima, kao i svoju odlučnost da Islamska zajednica ustraje na očuvanju vrijednosti bosanskog komšiluka i islamskih principa dijaloga i suživota u različitostima.“