KLIMATOLOG: Pripremite se za toplotne udare, pola ljeta će temperature biti iznad 30 stepeni
Veliki broj stručnjaka već predviđa kako će nadmašiti 2023. godinu, ‘najvruću’ u ljudskoj historiji otkad postoje mjerenja. Godina 2024. će biti vruća. Jako vruća.
Glavni krivac za to su klimatske promjene. Kako navodi Bloomberg, gotovo svaki mjesec 2023. godine bio je topliji od prosjeka za razdoblje između 1991. i 2020. godine. Juni, juli, august, septembar, oktobar i novembrar 2023. godine su srušili historijske rekorde za navedene mjesece u toplini, javlja Bloomberg.
U razgovoru za Blic pakleno ljeto najavio je klimatolog Goran Pejanović, zamjenik direktora Državnog hidrometeorološkog zavoda Srbije.
– Najviše strahujemo od broja tropskih dana, kad maksimalne dnevne temperature prelaze 35 stepeni. To jako otežava život ljudima – kaže Pejnović i dodaje da se tokom ljeta 2024. godine očekuje prosječna količina oborina.
Kaže da ovog ljeta očekuje velik broj dana s temperaturama iznad 30 stepeni. Očekuje od 35 do 60 takvih dana. Poručuje da se svi trebaju pripremiti za toplinske udare. Pola ljeta temperatura bi trebala biti viša od 30 stepeni.
Trend zatopljenja se nastavlja pa je februar 2024. bila globalno najtoplija zabilježena, a globalne temperature morske površine bile su rekordno visoke, saopćio je u ranije ovog mjeseca Copernicus, sastavni dio svemirskog programa Europske unije zadužen za planet i njegov okoliš.
Protekli februar je za 0.81 Celzijevih stepeni topliji od prosjeka za februar u posljednjih trideset godina i 1.77°C toplija od procjene prosjeka februara u drugoj polovici 19. stoljeća, koju meteorolozi uzimaju kao predindustrijsko razdoblje za usporedbu kretanja zatopljenja.
Međutim, ističe Copernicus, kada se februar 2024. promatra samo za Europu, temperature zraka su veće čak za 3.30°C od prosjeka za veljaču u posljednjih trideset godina (tačnije, 1991.- 2020.).
Februar 2024. bila je vlažnija od prosjeka u Europi. Vjetar i obilne padaline povezane s nekoliko oluja uzrokovale su veliku štetu i poremećaje u dijelu Europe, ali su istodobno većina mediteranskih zemalja, dijelovi Balkana, Turske, Islanda i sjeverne Skandinavije bili sušniji od prosjeka.
Oznake: klima
