Ključni predmeti za ratne zločine sakupljaju prašinu

Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina nije ispunjena, jer najsloženiji predmeti koji se uglavnom odnose na zločine počinjene nad Srbima još čekaju u ladicama.

Strategija je usvojena krajem decembra 2008, a predviđala je da najsloženiji predmeti ratnih zločina budu završeni u roku od sedam, a ostali najkasnije za 15 godina.

Nadzorno tijelo za praćenje primjene strategije, na osnovu zaključka Narodne skupštine RS, obavilo je analizu realizacije strateških ciljeva predviđenih tim dokumentom. U analizi je navedeno da strateški ciljevi nisu realizovani i da je Tužilaštvo BiH dostavilo informaciju da su zaključno sa 13. aprilom 2015. godine u toj instituciji radili na 346 najsloženijih predmeta ratnih zločina, kojima su obuhvaćene 3.383 osobe.

– Tužilaštvo BiH u periodu prije i nakon usvajanja strategije nije u dovoljnoj mjeri procesuiralo najsloženije predmete ratnih zločina. Prije usvajanja strategije i u jednom periodu nakon usvajanja, Tužilaštvo nije bilo u dovoljnoj mjeri kadrovski osposobljeno za procesuiranje tih predmeta, što se ne može konstatovati za period od 2013. godine kada je došlo do značajnog jačanja njegovih kapaciteta – navedeno je u analizi.

Proces prenosa predmeta iz pravosudnih institucija na nivou BiH na entitetsko pravosuđe je djelimično postao efikasniji poslije niza zaključaka Nadzornog tijela za praćenje primjene strategije, a naročito je podstaknut i osnažen kroz preporuke strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa između EU i BiH. Istaknuto je, međutim, da ni to nije bilo na zadovoljavajućem nivou.

– Ovaj proces još nije završen u potpunosti i trebalo bi da bude mnogo efikasniji. Pod hitno treba na cjelovit način riješiti pitanje ustupanja i preuzimanja predmeta jer će tada najsloženiji i najprioritetniji predmeti moći biti procesuirani u kraćim rokovima nego što je to bio slučaj do sada. U Tužilaštvu BiH treba napraviti jasnu razliku između manje složenih, najsloženijih i najprioritetnijih predmeta. Potrebno je još jednom preispitati da li među najsloženijim i najprioritetnijim predmetima postoje manje složeni predmeti – navedeno je u analizi.

Stav Nadzornog tijela za praćenje primjene strategije je da Sud i Tužilaštvo BiH hitno treba da na objektivan i transparentan način urade analizu u kojoj bi bili dati odgovori zašto su u 2014. godini u većem broju preuzimani predmeti ratnih zločina od entitetskog pravosuđa, posebno ako se uzme u obzir da taj proces traje od 2009. godine, zbog čega je za očekivati da je najvećim dijelom okončan.

Član Nadzornog tijela za praćenje realizacije Strategije za rad na predmetima ratnih zločina Milorad Kojić kaže da je i više nego jasno da osnovni cilj nije ispoštovan, jer je sedmogodišnji rok za rješavanje najsloženijih predmeta istekao u decembru prošle godine. Njegov stav je da bi sada trebalo da bude odlučeno da li je potrebno uraditi novu strategiju ili reviziju postojeće.

– Jasno je da najsloženiji predmeti nisu procesuirani, a zabrinjavajuće je da, prema podacima kojima raspolažem, u Tužilaštvu BiH ima 360 najsloženijih predmeta i oni neće biti završeni brzo. Očigledno je da je izlaz u reviziji postojeće strategije, ali prije svega treba da bude utvrđeno ko je odgovoran za to što ona nije ispoštovana u zadatim rokovima – rekao je Kojić.

On ne vjeruje da će najsloženiji predmeti dobiti epilog ni do 2018. godine.

– Posebno je zabrinjavajuće što vrijeme čini svoje i već je bilo slučajeva obustavljanja istraga jer su osumnjičeni umrli – rekao je Kojić.

Član Odbora za boračko-invalidsku zaštitu Narodne skupštine RS Drago Tadić kaže da Tužilaštvo BiH mora da prekine dosadašnju praksu i da prije usvajavanja bilo kakvog novog dokumenta mora biti stavljena pod lupu strategija koja je istekla kako bi se jasno vidjelo ko je i gdje zakazao.

U MUP-u RS ranije su kazali da Tužilaštvo BiH nije reagovalo na čak 1.026 izvještaja koje su im podnijeli zbog ratnih zločina. Među njima su izvještaji za predmete “Tuzlanska kolona”, “Dobrovoljačka”, “Veliki park”, zločine mudžahedina, logore “Centralni zatvor”, “Dretelj”, “Čelebići” i “Musala” i mnoge druge u kojima su zločini počinjeni nad Srbima.

Tužilaštva i sudovi zaposlili su dodatno osoblje za rad na slučajevima ratnih zločina, ali su rezultati gotovo neprimjetni.

Cijepanje predmeta
Jedan od problema je i praksa da najsloženiji predmeti ratnog zločina nad Srbima bivaju cijepani na manje. Time su amnestirani od odgovornosti visokopozicionirani politički, vojni i policijski zvaničnici RBiH.

(Glas)