Svijet 15.11.2025.

Ključni sistem okeanskih struja mogao bi se urušiti: Island povukao neviđen potez

ČITANJE: 3 minute

Island svoju relativno blagu klimu duguje ključnoj mreži okeanskih struja koje prenose toplinu prema sjeveru Atlantika. Bez njih, ostrvo bi bilo znatno hladnije i izloženije olujama. Suočena sa sve brojnijim dokazima da bi se taj sistem mogao urušiti, islandska vlada preduzela je dosad neviđen korak i proglasila taj rizik prijetnjom nacionalnoj bezbjednosti, pokrenuvši pripreme za ono što nazivaju “egzistencijalnom prijetnjom”, piše CNN.

“Naša klima, privreda i bezbjednost duboko su povezani sa stabilnošću okeanskih struja oko nas”, rekao je Jóhann Páll Jóhannsson, islandski ministar okoline, energetike i klime.

Riječ je o Atlantskoj meridionalnoj obrtnoj cirkulaciji, poznatijoj pod kraticom AMOC. Taj sistem funkcioniše poput velike okeanske pokretne trake koja toplu vodu iz tropskih krajeva i s južne polulopte povlači prema sjeveru. Tamo se voda hladi, postaje gušća, tone na dno i potom teče nazad prema jugu, održavajući klimatsku ravnotežu.

Prijetnja kolapsa

Kolaps AMOC-a scenario je kojeg se naučnici najviše pribojavaju. Sve veći broj istraživanja potvrđuje da ovaj ključni sistem usporava zbog globalnog zagrijavanja koje narušava osjetljivu ravnotežu topline i saliniteta od koje zavisi. Iako nauka još uvijek nije sigurna kada bi se tačno kolaps mogao dogoditi, neke studije predviđaju da bi se to moglo dogoditi već u ovom vijeku.

Prestanak AMOC-a “više se ne može smatrati rizikom niske vjerovatnosti s obzirom na razvoj nauke posljednjih godina”, rekao je Stefan Rahmstorf, fizički okeanograf i klimatolog sa Univerzitetu u Potsdamu.

Posljedice za cijeli svijet

Posljedice urušavanja bile bi katastrofalne i osjetile bi se širom svijeta, piše CNN. To bi izazvalo velike promjene vremena i klime, uključujući porast nivoa mora uz obale SAD i Evrope, poremećaj monsunskih sistema ključnih za Aziju i Afriku te ekstremno hladne zime u Evropi. Prema nekim modelima, morski led mogao bi se proširiti južno sve do obala Ujedinjenog Kraljevstva.

Island bi se našao “blizu centra ozbiljnog regionalnog zahlađenja”, što znači da bi ga mogao okovati morski led, pojasnio je Rahmstorf. Upravo to islandski ministar Jóhannsson naziva “egzistencijalnom prijetnjom”, ističući da bi kolaps AMOC-a mogao uništiti infrastrukturu, saobraćaj i ključne industrije poput ribarstva.

Pitanje nacionalnog opstanka

Nakon što je istraživanje objavljeno u avgustu izazvalo “ozbiljnu zabrinutost”, ministar Jóhannsson izvijestio je vladu o najnovijim naučnim spoznajama. U septembru je Savjet za nacionalnu bezbjednost Islanda proglasio potencijalni kolaps AMOC-a rizikom za nacionalnu bezbjednost – prvi put da je neka klimatska prijetnja dobila takvu oznaku u zemlji.

Odluka “odražava ozbiljnost problema i obezbjeđuje da se tom pitanju posveti pažnja koju zaslužuje”, rekao je Jóhannsson. U praksi, to znači koordinisani odgovor na najvišem nivou kako bi se razumjela prijetnja te spriječile i ublažile najgore posljedice.

Naučnik Stefan Rahmstorf pohvalio je odluku Islanda, ističući da bi i druge zemlje trebalo da slijede taj primjer jer bi se posljedice osjetile globalno, od uništenih usjeva do katastrofalnih poplava. Za Island, ova odluka predstavlja prekretnicu u shvatanju klimatskih rizika.

“Ono što znamo jest da bi se trenutna klima mogla promijeniti toliko drastično da bi nam se moglo postati nemoguće prilagoditi”, izjavio je Jóhannsson. “Ukratko, ovo nije samo naučna briga – to je pitanje nacionalnog opstanka i bezbjednosti”, prenosi Index