Klokić: Šmitovo izazivanje kriza – standardna taktika tiranina

Ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske Zlatan Klokić rekao je da je želja Kristijana Šmita da sačuva svoju unosnu poziciju i despotska ovlaštenja jedino logično objašnjenje za nametanje amandmana na Izborni zakon BiH, te naglasio da Ustav BiH povjerava donošenje zakona demokratskim institucijama BiH, a ne stranim penzionisanim njemačkim političarima.

– Standardna je taktika tiranina da izazove krizu i onda tvrdi da je upravo kriza dokaz nužnosti njegove tiranske vladavine. U svojoj nesmotrenoj nepromišljenosti Šmit BiH nije donio ništa osim problema, niti je doprinio njenoj stabilnosti i napretku. Do napretka koji su lideri u BiH ostvarili u evropskim integracijama, kakav god bio, došlo je uprkos Šmitovom uplitanju, a ne zbog njegovog djelovanja – naglasio je Klokić.

On je naveo da nije bilo potrebe mijenjati zakon po cijenu izazivanja političke krize, niti je bilo potrebe da se krši Ustav BiH i zaobilazi dogovor domaćih lidera o izbornim reformama.

– Niko, a ponajmanje neizabrani stranac poput Šmita – nema zakonska ovlaštenja da odlukama donosi zakone u BiH. Ustav BiH povjerava donošenje zakona demokratskim institucijama BiH, a ne stranim penzionisanim političarima – naveo je Klokić u kolumni za Nezavisne novine.

On je rekao da je penzionisani njemački političar Kristijan Šmit znao da će odlukom kojom donosi 114 izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH izazvati duboku političku krizu u BiH, podriti dogovor stranaka koje zajednički vrše vlast na nivou BiH i skrenuti zemlju sa puta koji vodi ka članstvu u EU.

– Kao što je Šmit očekivao i namjeravao, odluka je duboko podijelila narode u BiH, gdje su srpski i hrvatski zvaničnici oštro odbacili ovo drsko kršenje suvereniteta i ustavnog poretka BiH, a bošnjački zvaničnici pozdravili nezakonitu odluku – ukazao je Klokić.

Prema njegovim riječima, nije bilo potrebe za amandmanima, koji su bili predmet tekućih pregovora stranaka koje vrše vlast u BiH, a izbori na nivou BiH i entiteta biće održani tek 2026. godine.

– Štaviše, BiH funkcioniše u okviru postojećeg Izbornog zakona više od 22 godine, tokom kojih posmatrači poput Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju dosljedno konstatuju da su izbori u BiH konkurentni i dobro organizovani, dok četiri uzastopna visoka predstavnika nisu smatrala potrebnim da nameću amandmane koje je Šmit nametnuo – naglasio je Klokić.

On je napomenuo da Šmit ne bi imao takva diktatorska ovlaštenja, da je legitimno imenovan na poziciju visokog predstavnika.

– Dejtonski mirovni sporazum, koji je jedini izvor pravnih ovlaštenja visokog predstavnika, ni na jednom mjestu ne daje ni najmanji nagovještaj mogućnosti da visoki predstavnik odbaci demokratski Ustav BiH i oktroiše zakone – ukazao je Klokić.

On je naveo da će Šmit sada kada je izazvao krizu i omeo integraciju BiH u EU tvrditi da mora da zadrži svoj navodni status visokog predstavnika, te shodno tome nastavi da uživa povlastice i koristi neograničeno pravo da upravlja BiH kako mu se ćefne.

Klokić je poručio da jedini ispravan potez EU i svih drugih članova međunarodne zajednice kojima je stalo do BiH i koji podržavaju njene evropske integracije jeste to da, umjesto podrške nezakonitoj i destabilizujućoj odluci Šmita, podrže domaće lidere u BiH koji su odbacili njegove nezakonite postupke i time suzbiju izvor serijskih kriza u BiH, zahtijevajući da Kancelarija visokog predstavnika bude odmah zatvorena.

Kristijan Šmit, koji nije izabran za visokog predstavnika u BiH jer nije dobio saglasnost Savjeta bezbjednosti UN kako je predviđeno Dejtonskim sporazumom zbog čega ga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, donio je odluku da nametne izmjene Izbornog zakona BiH s ciljem “podrške najavljenom procesu pristupanja BiH EU”.