Ko je djevojka koja je 9. januara osvojila sve svojim glasom i izgledom?
Djevojka u haljini satkanoj od boja srpske trobojke privukla je pažnju svih onih koji su pratili proslavu rođendana Republike Srpske 9. januara, a kako sama Lidija Jelisić Simeunović kaže, sada kada su se slegli utisci postala je svjesna prilike koja joj je pružena, pa joj je svakako najveća čast što je među svojim narodom uspjela ostaviti zvučni, ali i vizuelni pečat i trag.
Ko je djevojka koja je osvojila scenu?
Lidija Jelisić Simeunović je 35-godišnja operska pjevačica iz Bijeljine, jedina iz tog grada koja se može pohvaliti ovim zvanjem, a iza sebe ima na desetine svjetskih i regionalnih nastupa i takmičenja sa kojih se uvijek vraćala u rodni grad samo s najvećim priznanjima. Njen talenat za pjevanje je sa nepunih deset godina otkrila tadašnja nastavnica muzičke kulture Silva Popić, bez koje danas, kako kaže Lidija, sigurno ne bi bila to sto jeste te bez njene podrške vjerovatno nikad ne bi uplovila u svijet muzike. Lidija danas takođe uči mlade pjevače kako da njeguju i nadograđuju svoje glasovne mogućnosti, a sve uz jedan moto, kojeg je i sama svjedok – nema granica za snove, ali mi sami smo krojači istih.
Živjela Republika Srpska – priča o bogatoj istoriji i ponosnom narodu
Svoju novu pjesmu “Živjela Srpska Republika” premijerno je izvela na Dan Republike, a reakcije su bile, kako sama Lidija primjećuje, zadivljujuće.
“Pjesma je definitivno bila iznenađenje večeri i na oduševljenje mnogih, pa čak i moje lično, a pobrala je sve pozitivne kritike. Veoma sam zadovoljna reakcijama kako uživo, tako i na društvenim mrežama. Ideja za ovaj projekat je nastala prije dvije godine, nakon osnivanja Udruženja umjetnika ‘Soprano’ u Bijeljini, čiji sam osnivač i predsjednik. Trebalo je vremena da naiđem na sadašnje saradnike, da nam se energije i ciljevi poklope i samim tim da bi došlo do realizacije projekta”, rekla je Jelisić Simeunović za Banjaluka.net.
Tekst za pjesmu je pisala Branka Đurić, melodiju Natalija Đurić, a aranžman je radio Srđan Bojić. Projekat je realizovan uz podršku predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, a na cjelokupnoj pjesmi se radilo oko šest mjeseci.
“Spot za pjesmu, čiju video produkciju potpisuje studio ‘Invenio films’, dodatno je osnažio simboliku i emociju koju nosi ova numera. Moja lična ideja je bila da kroz stihove i melodiju prenesemo ljubav prema našoj domovini i podsjetimo na prirodne ljepote Republike Srpske, bogatu istoriju i ponosni narod”, objasnila je Jelisić Simeunović.
Prva pjesma u rodoljubivom maniru
Haljina koja je bila u znaku zastave Republike Srpske je bila njena ideja, jer je željela da dodatno da na simbolici toga dana i same pjesme, što se po reakcijama mnogih ispostavilo kao pun pogodak.
“Veoma mi je drago da sam kako zvučno tako i vizuelno ostavila trag. Ovo je moja prva pjesma koja je u rodoljubivom maniru. Svakako da je ovo samo početak i da već u planu imamo snimanje još ovakvih numera. Za mene, ova pjesma je način da izrazim svoju ljubav, poštovanje i ponos prema zemlji u kojoj sam rođena i u kojoj živim, prema njenoj istoriji, kulturi i ljudima. Svakako je inspiracija za mnoge i prilika da se povežem sa ljudima koja dijele slična osjećanja prema domovini, kao i način da doprinesem zajednici i ostavim trajni pečat budućim generacijama. Mnogi ovu pjesmu karakterišu i kao novu himnu, što je za mene veliki kompliment i priznanje za moje stvaralaštvo”, istakla je ona za naš portal.
Republika Srpska plodno tlo za opersko pjevanje
Opersko pjevanje, tvrdi Lidija, i te kako ima potencijal za budućnost u Republici Srpskoj, iako se suočava sa izazovima.
“Kultura operskog pjevanja, koja je tradicionalno dio zapadne i evropske muzičke baštine, može pronaći svoje mjesto u modernom drustvu ako se stvori odgovarajući prostor za njegov razvoj. Važno je ulaganje u obrazovanje, infrastrukturu i pomociju, kao i širenje svijesti o operskoj umjetnosti, kao i angažman mladih talentovanih pjevača. Operska scena može imati svoju publiku, pogotovo ako se poveže sa drugim muzičkim žanrovima i prilagodi savremenim trendovima”, pojasnila je Jelisić Simeunović.
Pjevati za svoju otadžbinu je jedan od najdubljih i najemotivnijih iskustava koja umjetnik može doživjeti.
“Taj osjećaj je teško uporediti sa nečim drugim, jer uključuje ličnu povezanost sa vlastitim identitetom, istorijom, tradicijom i narodom. To je trenutak kada se glas koristi kao sredstvo za jačanje zajedništva i patriotizma. Prenijeti emociju na slušaoca znači uspostaviti duboku emocionalnu povezanost između umjetnika i publike, što je definitivno moj zadatak, jer to nije samo tehnička izvedba već i iskreno prenesen osjećaj, bilo da je riječ o radosti, tuzi, ljubavi, borbi ili ponosu”, izjavila je Jelisić Simeunović.
Operski pjevač je na sceni i glumac i plesač
Život operskog pjevača često nosi mnogo vise izazova nego što je očigledno. Mnogi ljudi, objašnjava Lidija, možda nisu ni svjesni koliko je težak fizički te mentalno i emocionalno zahtjevan.
“Glas operskog pjevača je instrument koji zahtjeva pažljivo održavanje i trening. To uključuje redovno vježbanje, ali i izbjegavanje stvari koje mogu negativno uticati na glas, poput prekomjernog naprezanja, loše ishrane i prehlade. Zdravlje glasa je presudno, pa se mora posvetiti velika pažnja hidrataciji, opuštanju i tehnici pjevanja. Samo pjevanje zahtjeva izuzetnu koncentraciju i posvećenost. Operski pjevači često provode sate učeći operske komade, istražujući karaktere koje tumače i usavršavajući svaki detalj izvedbe. Izvođenje na sceni nije samo tehnički izazov, vec i emocionlni test”, kazala je Jelisić Simeunović.
I najmanja greška može biti primijećena, a sve to stvara dodatni stres.
„Dan pred važan nastup obično počinje sa pažljivim zagrijavanjem glasa, zatim mentalnim pripremama, ponavljanju teksta i melodije, kao i zamišljanju kako će se ponašati na sceni. Operski pjevač je zapravo na sceni i glumac i plesač, jer operski nastup zahtjeva mnogo više od same pjevačke izvedbe“, rekla je Jelisić Simeunović.
Kao i svaki pjevač, Lidija takođe ima svoje individualne ciljeve, bilo da je riječ o nastupima, saradnjama, projektima ili bilo da je riječ o širenju svoje karijere na međunarodnoj sceni.
“Nema granica za snove, a ostvarivanje tih snova zavisi o mojoj predanosti, volji da stalno rastem i prilagođenosti prema novim izazovima. Svaki korak u tom pravcu doprinosi ostvarivanju mog punog potencijala kao umjetnika i doprinosi tome da me sadašnje i buduće generacije prepoznaju i pamte”, zaključila je Jelisić Simeunović.
Piše: Neda Vukadin
Sumnja se da je dječak koji je nestao 26. maja: Naređena obdukcija tijela nađenog u rijeci
Učionice pune problema o kojima se ćuti: Roditelji bježe od kategorizacije, djeca ispaštaju
Dobrovoljna civilna obuka: Politički projekat ili program koji mladima može donijeti disciplinu
