KO JE NOVI BRITANSKI PREMIJER: Zastupao Hrvatsku u tužbi protiv Srbije

Kir Starmer, novi je  britanski premijer, a u medijima se često mogu pročitati pitanja ko je zapravo on i za što se zalaže.

Mediji navode da nema tamnih mrlja iz prošlosti. Sir Kir Rodni Starmer, kako piše po društvenim mrežama, britanski je političar i advokatkoji je od 2020. godine vođa opozicije i šef Laburističke stranke. Prethodno je, od 2008. do 2013., bio glavni tužitelj Engleske i Velsa. Prije decenije Hrvatska ga je angažovala u svom pravnom timu pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Hagu.

Naime, u martu 2014. Starmer je bio zadužen da sucima u Hagu prezentuje događaje u Vukovaru , a posljednjeg dana usmene rasprave, 1. aprila 2014., odgovarao je u ime Hrvatske na argumente iz protivtužbe Srbije koji su se ticali akcije “Oluja”. Izabran je za člana parlamenta (MP) za Holborn i St. Pancras od 2015. do 2024., a ideološki se identifikuje kao progresivac i centrist.

Sličan je Bleru, ali ne tako uvjerljiv

Dakle, nije ljevičar poput svog prethodnika i političkog zaštitnika Džeremija Kornbija pod kojim su prije četiri godine laburisti doživjeli najgori poraz još od 1935. Nakon toga se Starmer odrekao Kornbija i njegove ljevičarske agende, preuzeo stranku i vratio je prema centru. Po tome je možda sličan Toniju Bleru, ali nema ni približnu količinu “blerovske” uvjerljivosti.

U nedavno objavljenoj Starmerovoj biografiji autor Tom Boldvin napisao je da, umjesto da se definiše kroz radikalnu viziju, Starmer radije govori o dijeljenju niza prepoznatljivih britanskih vrijednosti ukorijenjenih u stvarnom životu. Mnogi njegovi stavovi odražavaju vlastito životno iskustvo – odrastao je u porodici pripadnika radničke klase u Sureju, majka mu je bila užasno bolesna, a njegova braća i sestre ostavljeni u nesigurnim finansijskim okolnostima kada je otišao na fakultet.

Nedavno je rekao da je “kao političar postigao manje nego u bilo kojem drugom trenutku u životu”. Ali, u proteklih devet godina Kir Starmer preživio je Brexit koji je okončao niz političkih karijera, postao vođa laburista i “sada je vratio svoju stranku s ruba političkog bankrota na rub moći”, piše Gardijan.

“Stvaranje bogatstva”

U britanskoj politici doživljavaju ga kao advokata – što znači da je metodičan, profesionalan i dobar u detaljima – a ne kao vizionara. Da je metodičan, potvrđuje podatak da je dvije godine prije nego što se kandidovao za šefa laburista, svaki ponedjeljak održavao tajne pripremne sastanke s prijateljima i saradnicima od povjerenja.

No, šest “prvih koraka” koje je najavio, smatraju analitičari, manje su strategija razvoja Ujedinjenog Kraljevstva, a više skup pomalo nejasnih obećanja o privredi, energiji, Nacionalnoj zdravstvenoj službi, kriminalu i razvoju.

Nekad radikalne politike zelenih ulaganja i ustavne reforme razvodnjene su čak i prije ulaska laburista u vladu. Sindikati se boje da će i niz najavljenih prijedloga za jačanje radničkih prava također biti oslabljeni prije nego što ikad budu upisani u zakon.

Uostalom, umjesto tradicionalne laburističke politike “oporezuj i troši”, Starmer je u središte ekonomske promjene stavio “stvaranje bogatstva”, obećavši da će osigurati političku i privrednu stabilnost firmama kako bi se pokrenuo privredni rast Velike Britanije.

Najvažniji Starmerov spoljnopolitički zadatak je definisanje i provođenje onog što naziva “novi posebni odnos” sa SAD. Kako predviđa Politico, “iako ostaje nejasno hoće li Džo Baden ili Donald Trump biti u Bijeloj kući sljedeće godine, šef laburista hodaće diplomatski po žici”.

U tome važnu ulogu ima ministar vanjskih poslova u sjeni Dejvid Lami izgledni budući šef britanske diplomatije, koji je 2017. godine opisao Trumpa kao “rasističkog KKK i nacističkog simpatizera”.

Odnos s Evropskom unijom

U pogledu odnosa s EU, Kir Starmer je isključio mogućnost ponovnog pridruživanja carinskoj uniji ili jedinstvenom tržištu, ali je rekao da želi poboljšati odnose u trgovini, istraživanju i razvoju, odbrani i bezbjednosti, te obrazovanju.

Takođe će nastojati ponovno otvoriti razgovore o novom veterinarskom sporazumu koji bi mogao eliminisati česte provjere hrane i poljoprivrednih proizvoda koji se izvoze u EU.

No, iz Brisela je uslijedio hladan tuš. EU neće žuriti s ponovnim otvaranjem pregovora o Brexitu s Ujedinjenim Kraljevstvom. Iz Unije su poručili da će pozdraviti promjenu vlade, ali duboki ožiljci koje su ostavili konzervativci tokom pregovora o Brexitu zajedno s novim prioritetima uzrokovanim ratom u Ukrajini i usponom krajnje desnice sada su puno važnije teme.

(A. S.)