Ko je Reza Pahlavi, izgnani sin posljednjeg iranskog kralja: Može li preuzeti vlast nakon 45 godina egzila?
Foto: Screenshot/Youtube
Reza Pahlavi već godinama boravi u Sjedinjenim Američkim Državama, nakon što je Islamska revolucija svrgnula njegovog oca.
Mišljenja o prinčevom povratku u Iranu i svijetu podijeljena su, a mnogi se pitaju da li bi Iran ponovo trebalo da se vrati monarhiji.
“Javid šah (Živio kralj)! Reza Šah, Bog blagoslovio tvoju dušu!”, uzvikivali su demonstranti ovih dana na protestima u Iranu.
Povici su bili posvećeni Rezi Pahlaviju, najstarijem sinu šaha Mohameda Reze Pahlavija, čiju je vladavinu nakon punih 40 godina srušila Iranska revolucija 1979. godine.
U trenutku revolucije princ Reza Pahlavi imao je 16 godina i bio je prvi nasljednik hiljadugodišnjeg carstva, poznatog, između ostalog, po ogromnim naftnim bogatstvima.
Umjesto na prijestolu, danas 65-godišnji Reza završio je u izgnanstvu, a aktuelni protesti mogli bi za njega označiti kraj egzila i potencijalni povratak u Iran.
“Ovo je posljednja bitka. Pahlavi će se vratiti!”, moglo se čuti na protestima širom zemlje, koji su izbili u četvrtak uveče nakon što je prognani prestolonasljednik pozvao svoje sunarodnike da izađu na ulice.
Ti protesti predstavljali su kulminaciju višednevnih demonstracija koje su započele na Velikom bazaru u Teheranu zbog ekonomskih problema, ali su brzo poprimile snažan antirežimski karakter. Pahlavi, koji živi u SAD, nametnuo se kao svojevrsni vođa protesta.
U ovom trenutku brojni analitičari raspravljaju o tome šta je navelo dio iranskog društva da ponovo pokaže simpatije prema kraljevskoj porodici i prognanom princu. Podrška monarhiji u Iranu dugo je bila tabu tema i krivično djelo.
Postavlja se pitanje da li povici koji prizivaju povratak Reze Pahlavija predstavljaju stvarnu želju naroda za obnovom monarhije ili su prije svega izraz dubokog nezadovoljstva represivnim teokratskim režimom.
Reza Pahlavi je nesumnjivo povećao svoj uticaj i postao jedno od najprepoznatljivijih lica iranske opozicije.
Međutim, on istovremeno izaziva podjele i ne uspijeva da ujedini sve opozicione struje, smatra Araš Azizi, akademik i autor knjige “Šta Iranci žele”.
Princ Reza Pahlavi rođen je u Teheranu, a njegova majka Farah bila je treća supruga šaha Mohameda Reze Pahlavija.
Njegov djed, Reza Šah Pahlavi, smatra se osnivačem dinastije. Na vlast je došao 1925. godine nakon državnog udara protiv kralja Ahmada Šaha Kadžara, u periodu kada je Iran bio izložen snažnim spoljnim pritiscima velikih sila.
Reza Šah i njegov sin Mohamed Reza Pahlavi vladali su autoritarno.
Iako su sprovodili reforme usmjerene na modernizaciju društva i ekonomije, država je bila obilježena strahovladom.
Tokom vladavine Mohameda Reze Pahlavija simbol represije bila je tajna policija SAVAK, poznata po hapšenjima i mučenju političkih protivnika.
Sedamdesetih godina prošlog vijeka nezadovoljstvo je raslo, a protestima su se priključivali i ljevičari i islamisti. Šah je 1979. pobjegao iz zemlje, a referendum koji je uslijedio doveo je do uspostavljanja Islamske Republike na čelu s ajatolahom Homeinijem.
Umjesto slobode, narod se suočio s još rigidnijim autoritarizmom, dodatno obilježenim vjerskim fundamentalizmom.
Reza Pahlavi već decenijama iz egzila djeluje protiv iranskog režima. Tokom protesta 2022. pokušao je da se nametne kao alternativa vlasti, ali je izostanak jedinstva opozicije, kako u Iranu tako i u dijaspori, spriječio ozbiljniji politički ishod. Režim je u međuvremenu ostao čvrst, oslonjen na snažne institucije i bezbjednosni aparat.
Godine 2023. Pahlavi je posjetio Izrael i sastao se s premijerom Benjaminom Netanjahuom, što je dodatno produbilo podjele, budući da Iran Izrael smatra neprijateljskom državom.
Zbog svega toga, mišljenja o mogućem povratku Reze Pahlavija na čelo Irana i dalje su duboko podijeljena, a pitanje obnove monarhije ostaje otvoreno.
Oznake: Iran, Raza Pahlavi
