Politika 09.05.2022.

KO KOČI IZBORNU REFORMU U BiH: “Hrvati za dogovor, Izetbegović odbio novo posredovanje EU”

ČITANJE: 3 minute

Da lider vodeće bošnjačke stranke Bakir Izetbegović nije odavno zatvorio svaku mogućnost izborne reforme u BiH, čime bi se odustalo od nastavka diskriminisanja Hrvata, ali i Jevreja i Roma, i te razgovore namjerno odugovlačio kako bi propali stalnim iznošenjem novih zahtjeva, prije više od mjesec dana u Briselu bi se dogodili razgovori domaćih političara na visokom nivou, piše Večernji list BiH.

A tamo su, na inicijativu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, kako ekskluzivno saznaje Večerni list, bili spremni posredovati između Hrvata i Bošnjaka predsjednik Evropskoga savjeta Šarl Mišel, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen, te čak francuski predsjednik Emanuel Makron, kako bi se postigao dogovor o izbornoj reformi, zemlja dobila zeleno svjetlo za kandidatski status s EU te izbjegla kriza nakon održavanja izbora, s obzirom na to da je gotovo sigurno da će se problematizirati način izbora izaslanika za federalni Dom naroda te izbor člana Predsjedništva BiH.

Zalaganje za jednakopravnost

Glatko je takvu ponudu odbio Bakir Izetbegović, što nije javno obznanjeno, ali sada je i javno poručio kako će odbiti bilo kakav pokušaj čak i uprkos tome što se očekuje dolazak visokog evropskog zvaničnika, ali i svojevrsnom apelu koji je ponovno pokrenuo premijer Plenković.

Vitalna važnost na jučerašnjem obraćanju, govoreći u kontekstu evrointegracija i iskušenja s kojima se suočava Evropska unija, Plenković je u Zagrebu istakao kako je za Hrvatsku važno da je značajno mjesto u Konferenciji dobila i politika proširenja Evropske unije na susjedstvo, jugoistok Evrope, a posebno na BiH.

– BiH je od vitalne važnosti za Hrvatsku, a posebno Hrvata kao konstitutivnog i ravnopravnog naroda koji, nažalost, na temelju postojećeg Izbornog zakona to pravo ne može realizovati pravično – rekao je Plenković.

Poručio je da će se Zagreb i dalje zalagati za jednakopravnost sunarodnjaka u Bosni i Hercegovini, kao i za promjene Izbornog zakona koji neće dovesti do situacije u kojoj su Hrvati preglasani izbornim inženjeringom i gdje iz položaja žrtve mogu postati krivci kada dignu glas.

Juče je Kancelarija Ursule fon der Lejen opovrgnula kako će predsjednica Evropske komisije posjetiti BiH kako bi podstakla eventualno postizanje dogovora o izbornoj reformi ili pak “primirju” koje bi vrijedilo za sljedeće izbore na kojima Bošnjaci ne bi Hrvatima birali predstavnike.

Međutim, već unaprijed ta bi se operacija mogla ocijeniti propalom upravo zbog stava Izetbegovića koji zapravo potvrđuje kako je postao ključni problem koji bi bilo važno zaobići kako bi se postigao bilo kakav dogovor.

– Mislim da će pod uticajem gospodina (Andreja) Plenkovića, koji ima dobre veze i prijatelje u EU, jedan od visokorangiranih doći kako bi još jedanput razgovarao. Naravno, uzalud. Jednostavno, tako je pokvareno okruženje – kazao je Izetbegović okrivljujući za stanje, u kojem su odnosi u BiH temeljno pokvareni, predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića.

Njemu je još jednom prebacio saradnju sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, za kojeg kaže kako ne prestaje prijetiti cijepanjem BiH te da radi protuustavne stvari i vrijeđa.

Žrtvovani Bošnjaci u Republici Srpskoj pojasnio je kako su pregovori o izbornoj reformi propali, jer hrvatska strana nije pristala na reduciranje uloge parlamentarnih domova naroda koji bi, prema ocjenama SDA, trebali samo štititi vitalne nacionalne interese, a ne biti još jedno zakonodavno tijelo, posebno u Federaciji BiH.

Upravo je problem to što bošnjačka strana Federaciju BiH želi pretvoriti u presliku Republike Srpske zbog čega se ključni pritisak pravi na promjeni uloge Doma naroda FBiH. Tako Izetbegović amnestira RS za nastavak dominacije za Bošnjacima koji postaju žrtva ambicija da to isto Bošnjaci naprave Hrvatima u BiH. Da su te ambicije itekako žive, svjedoče desetine istupa Izetbegovića koji je najavio da će Hrvate pretvoriti u manjinu te da će im izabrati izaslanike u Domu naroda i člana Predsjedništva. Uz to, nerijetke su prijetnje ratom, zveckanje oružjem, negiranje postojanja Hrvata u BiH, piše Večernji list BiH.

(N.S)