Kod stranaca samo zahtjevni poslovi

Firme iz RS rijetko se pojavljuju kao nalogodavci u lon-poslovima, pa ino-partneri za naručioce iz Srpske odrađuju samo specifične vrste poslova koje nije moguće završiti na našem tržištu.

Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je na obradu u inostranstvo u prvih pet mjeseci isporučena roba vrijedna 1,93 miliona KM, što je za šest odsto više u odnosu na isti period lani. Nakon izvršene obrade u Srpsku je uvezena roba vrijedna 2,6 miliona KM, što predstavlja rast od 79,8 odsto na godišnjem nivou.

Lon-poslovi koje naše firme odrađuju za strane partnere još su zastupljeni u velikoj mjeri iako se mnoga preduzeća polako osamostaljuju i počinju lansirati sopstvene proizvode. Na putu ka sopstvenom proizvodu domaće firme usporavaju zastarjela tehnologija, nedovoljno razvijeno poslovno okruženje, manjak novca za investicije i niska produktivnost rada. S druge strane, poslovi u kojima domaće firme isporučuju materijal i poluproizvode na doradu u inostranstvo još su u povoju, što potvrđuje i podatak da vrijednost izvoza na spoljnu doradu i uvoza nakon izvršene finalizacije čini samo 0,2 odsto ukupne trgovine.

Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić kaže da je riječ o specifičnim vrstama poslova i usluga koje firme u RS ne mogu samostalno odraditi.

– Naručioci su mahom firme iz metalnog sektora koje se pojavljuju u ulozi nalogodavca inostranim firmama, ali to je još zanemarljiv obim posla – kaže Račić.

On kaže da naše tržište zbog niske cijene rada i troškova proizvodnje prednjači u odnosu na zemlje regiona po obimu lon-poslova koji se odrađuju za strane partnere.

– S obzirom na to da se održiv razvoj ekonomije ne može bazirati na lon-poslovima Srpska mora jačati industriju, a naročito prerađivačku industriju. Naša prerađivačka industrija mora dostići predratni ili bar nivo koji imaju kapaciteti za preradu u zemljama regiona, jer trenutno 80 odsto našeg uvoza čine proizvodi ovog sektora – kazao je Račić.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da je firmama iz RS isplativije platiti inostranoj firmi uslugu odrađivanja nekog posla nego nabavljati skupu mašinu koja im je potrebna za taj posao.

– Riječ je o poslovima u metalnoj industriji, jer se radi o specifičnim postupcima prilikom obrade metala za koje naše firme nemaju mašine. Takođe, praksa naših poslodavaca je da prilikom smanjenja obima posla otpuštaju dio radnika pa, ukoliko se pojavi novi ugovor, taj posao za njih odrađuje firma iz inostranstva – kaže Pavlović.

Izvoz na spoljnu obradu (miliona KM)

2016. 1,93

2015. 1,82

+6%

Uvoz nakon spoljne obrade (miliona KM)

2016. 2,6

2015. 1,44

+79,8%

(Glas)