Kojić: Na hitnoj sjednici uništen pravni poredak, slijedi krivična prijava

Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Milorad Kojić ocijenio je da je tokom današnje hitne sjednice ovog doma, na kojoj je usvojen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, uništen pravni poredak, što ne treba da čudi kada se, kako je rekao, živi u “truloj državnoj zajednici”.

On je naglasio da je Klub SNSD-a imao primjedbe na proceduru hitnosti postupka i da su izmjene i dopune Izbornog zakona u suprotnosti sa jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa.

Kojić je ukazao na poražavajuće mišljenje zakonodavno-pravnog sektora i najavio da će nakon Božića podnijeti krivičnu prijavu.

– Poslije Božića ću podnijeti krivičnu prijavu protiv osobe koja je potpisala ovo mišljenje, jer smatram da je zloupotrijebila svoj položaj i da nema pravo na to. Naravno, ta krivična prijava biće i protiv NN lica koja su je potencijalno podstrekavala na činjenje ove vrste krivičnog djela – rekao je Kojić novinarima, prenosi RTRS.

Kada je riječ o suštini izmjena i dopuna Izbornog zakona, Kojić je ukazao da se veća nadležnost daje Centralnoj izbornoj komisiji BiH nego što ima Parlamentarna skupština.

– Tako u jednom članu zakona kažu da će način glasanja putem izbornih tehnologija urediti podzakonskim aktom. Imamo čitavo poglavlje koje se odnosi na način provođenja izbora. Dakle, biće u potpunoj koliziji podzakonski akt sa zakonom – pojasnio je Kojić.

Kojić je naglasio da normativnopravno nije dozvoljeno da podzakonski akt uređuje više prava nego što to uređuje zakon.

– U tom smislu je, između ostalog, i manjkavost ovog zakona. Nedopustivo je da smo CIK-u dali veća ovlaštenja nego parlamentarcima. Što se mene tiče, danas sam ponižen kao parlamentarac – rekao je Kojić.

Naglasio je da SNSD nije protiv uvođenja novih tehnologija i obezbjeđivanja integriteta izbornog procesa.

Kojić smatra da to treba učiniti novim zakonom koji treba usaglasiti na nivou svih parlamentarnih političkih stranka.

Kad je riječ o izmjenama i dopunama koje se odnose na potvrđivanje rezultata izbora, on je podsjetio da je CIK-u bio propisan rok od 30 dana, a da prema tekstu Prijedloga zakona “u pravilu CIK potvrđuje rezultate u roku od 30 dana”.

– Šta to znači, da to može biti i 60, 125, 365 ili 800 dana? Normativnopravno kada se propisuju rokovi, oni su eksplicitni, a ne paušalni. “U pravilu 30 dana” – paušalan je rok, što znači da dajemo CIK-u mogućnost da potvrde rezultate izbora kada hoće – pojasnio je Kojić.

Prema njegovim riječima, uvođenje izbornih tehnologija je upravo zbog toga što je sramota da 30 dana nakon izbora nema potvrđenih izbora.

– Sada imamo situaciju da taj rok može biti i duži – dodao je Kojić uz napomenu da većinu na nivou BiH ne čini koalicija već partneri, koji su i na ranijim sjednicama glasali različito.

Kojić je rekao da suštinski postoji opredjeljenje da BiH ide ka EU i da parlamentarna većina pokušava na tom fonu da dogovori da usvaja te zakone.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH danas je u Sarajevu usvojio po hitnoj proceduri Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koji je u parlamentarnu proceduru uputio Klub poslanika SDA.

Za usvajanje zakona glasalo je 26 poslanika, protiv je bilo devet, dok uzdržanih nije bilo.

Poslanici su usvojili zaključak da se usvojene izmjene i dopune Izbornog zakona upute Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH po hitnom postupku.