Vijesti 25.12.2015.

Koliko je budžet grada za 2016. godinu realan: Prvo izbori pa rebalans?

ČITANJE: 3 minute
skupstina grada
Opozicija u Skupštini grada uvjerena je da je budžet za 2016. nerealan i da treba biti za čak dvadesetak miliona KM manji, ali rebalans ipak ne očekuju do kraja iduće godine ili bar dok ne prođu izbori.

Na udaru prilikom “rezanja”, ako ga bude, našli bi se infrastrukturni projekti, pa će se oni koji osvoje vlast, smatra odbornik SDS-a Đorđe Umićević, “hvatati za kosu, kada budu morali sravnati račune”.

Inače, budžet grada za 2016. godinu usvojen je 15. decembra u vrijednosti od 128.270.000 KM i za osam odsto je veći u odnosu na ovogodišnji, a gradonačelnik Slobodan Gavranović je rekao da je u 2015. stabilizovana finansijska situacija i da će godina biti pozitivno završena.

– To znači da smo napravili ravnotežu u budžetu, tj. uskladili potrebe i mogućnosti. Danas se računi u Banjaluci plaćaju dan za danom, što je u ovom teškom vremenu za nas značajan rezultat – kazao je gradonačelnik.

Dvije grupe problema

Banjalučki Centar za istraživanja i studije GEA nedavno je objavio analizu budžeta grada u kojoj ističe dvije grupe problema koji nas prate već godinama. Riječ je o previsokom opterećenju budžeta administracijom, koje se ogleda u enormnim izdavanjima za lična primanja kao najvećom budžetskom stavkom, kao i niskoj transparentnost i niskim stepenom uključivanja građana Banjaluke u proces planiranja budžeta.
Mirna Savić Banjac iz Kluba odbornika NDP-PDP ističe da su 2007. i 2008. povećana izdavanja za lične rashode za trećinu, odnosno za 10 miliona KM.

– Tako su tada i dobijeni izbori, pa ovo malo i liči na to. Od 2008. do 2015. potrošena su 144 miliona više za plate, a za taj novac bilo je moguće napraviti 15 mostova preko Vrbasa ili riješiti problem toplane koji stalno pominjemo prelaskom na neki novi energent – rekla je Mirna Savić Banjac.

Ona ističe da stručnjaci smatraju da je najveći problem, naravno, taj što je novca u budžetskoj kasi sve manje, pa je apsurdno u situaciji kada se grad bukvalno bori za tekuću likvidnost planirati izrazit rast budžeta ne osvrćući se na katastrofalne makroekonomske pokazatelje za RS.

Realnost ili spisak želja

– Kada se uzmu svi segmenti u obzir, budžet bi trebalo da bude tek 106 miliona KM, a to je iznos ukupnih prihoda iz 2015. koji je umanjen za kumulativni deficit od 10,4 miliona i svođenje duga u zakonske okvire – dva miliona KM. Lažni optimizam je u nadi da će Ministarstvo finansija RS, ipak, izdati saglasnost za novo zaduženje, iako su svi dozvoljeni limiti probijeni i to u najmanjem iznosu do 10 miliona KM. To će biti najvjerovatnije provučeno kao potreba za sanaciju štete nastale od poplava, jer se taj iznos ne računa u dozvoljene limite – objašnjava Mirna Savić Banjac.

Ona smatra da će rezovi biti isti kao svake godine, prema dosadašnjem principu rebalansa, ali ne očekuje da će budžet biti sveden na realan iznos od 106 miliona.

Iz vladajuće koalicije naglašavaju da je veći budžet zasnovan na investicijama, te da su računali na planirano povećanje neporeskih prihoda, prihoda od investicija, kroz veće naknade troškova uređenja i rente. Budžetsko povećanje zasniva se i na povećanju poreza na plate novozaposlenih, poreza na dobit i PDV-a.

– Uz sve to, povećanjem investicija biće otvoreno više radnih mjesta, što znači i više plata, odnosno manje siromaštva – rekao je predsjednik Skupštine grada iz Kluba odbornika DNS-a, Budimir Balaban.

Po njemu, budžet je realan, jer se stimulacijom privrednih aktivnosti i olakšicama privrednicima, ali i uklanjanjem birokratskih barijera, mogu ostvariti još veći prihodi.

(Press)