Koliko Ukrajina troši u ratu?
Foto: Pixabay/Ilustracija
Između 400 i 500 milijardi evra, to je otprilike iznos koji je Ukrajina na odbranu potrošila od početka rata. Tačne brojke će vjerovatno biti pozmate tek za desetak godina, a ovo je iznos do kojeg se može doći prema dostupnim izvorima ukrajinskih ministarstava, uz napomenu da je dio pokriven vojnom ili službenom tajnom.
Ako se gleda samo službeno zabilježena vojna potrošnja Ukrajine koju zbraja i računa SIPRI, Stokholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja, najznačajnija institucija koja se bavi istraživanjem i kontrolom naoružanja, ona iznosi oko 65 milijardi evra na godinu.
Ali SIPRI-jeve brojke mjere ukupnu vojnu potrošnju (trenutne izdatke države: plate, opremu, municiju, amortizaciju, logistiku…), ali ne uključuju direktnu tržišnu vrijednost sve opreme koju su saveznici poklonili ili isporučili, prenosi Index.
Najveći dio oružja Ukrajina ne kupuje
Ukrajinski Institut za politiku navodi da je, s uračunatom vrijednosti oružja i opreme dobijene od partnera, stvarna vojna potrošnja samo za 2024. godinu bila veća od 125 milijardi evra, a za tekuću godinu biće i veća.
Institut navodi i da je 2021. Ukrajina trošila 5,5 milijardi evra na odbranu, a godinu poslije 44 milijarde evra, odnosno šest i po puta više. To je najveći godišnji porast koji je SIPRI zabilježio od svog osnivanje 1966. godine.
Ukrajina vojnu potrošnju finansira kombinacijom vlastitog budžeta, međunarodne vojne i finansijske pomoći, domaće odbrambene industrije i ratnih obveznica. Najveći dio oružja ne kupuje, dobija ga putem pomoći ili na kredit, dok najveći dio novca ulaže u plate, municiju, popravke, dronove i proizvodnju naoružanja.
“Ukrajina je ukupno potrošila između 100 i 120 milijardi dolara”
Najveći donator su Sjedinjene Američke Države. Prema USAFactsu, SAD je od početka invazije do polovine ove godine alocirao (odobrio, ali ne nužno i isplatio) 182,8 milijardi dolara pomoći Ukrajini u tzv. hitnom finansiranju. Od toga oko 67 milijardi USD je bezbjednosna pomoć, oružje i vojna oprema. Tu spadaju tenkovi, artiljerija, radarski sistemi, municija itd.
Prema Institutu za svjetsku ekonomiju u Kilu, evropske zemlje (EU + ostale evropske države) do aprila ove godine dostavile su 72 milijarde eura vojne pomoći Ukrajini. Procjena je da je Ukrajina od početka rata do danas ukupno potrošila između 100 i 120 milijardi dolara vlastita novca, od čega oko 60-70 milijardi ide na naoružanje i vojnu opremu, a ostatak pokriva širok spektar ratnih troškova.
Radi se o platama vojnika i dodacima za borbenu opasnost, troškovima za logistiku, gorivo, popravke opreme, komunikacijske sisteme i radarsku tehnologiju. Takođe, tu pripada i popravak infrastrukture, snabdijevanja vojske energijom, vodom i hranom te obnova mostova, puteva i bolnica.
Zelenski: Potrebna nam je finansijska pomoć Evrope
Značajan dio troškova ide i na humanitarnu pomoć i izbjeglice, milioni Ukrajinaca su raseljeni unutar zemlje, a država im obezbjeđuje smještaj, hranu, zdravstvenu zaštitu i obrazovanje. Trend međunarodne pomoći ove se godine jasno mijenja, SAD smanjuje tempo isporuke, a evropske zemlje preuzimaju vodeću ulogu u vojnoj podršci, uključujući i proizvodnju oružja u lokalnim industrijama.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski više puta je rekao kako će za odbranu Ukrajine potrošiti “sve što bude mogao”. Na konferenciji za obnovu Ukrajine to je ponovio. “Sve ono što se sada obnavlja, popravlja i štiti u Ukrajini neće služiti samo nama, nego i Evropi. Mi trebamo vašu direktnu finansijsku pomoć kako bismo preživjeli ovaj rat”, poručio je.
Po procjenama MMF-a, Ukrajina dnevno na rat troši 172 miliona evra i za sada to zahvaljujući međunarodnoj pomoći još uvijek može finansirati. “Svi plaćamo troškove ovog teškog rata i tako će biti dok traje”, rekao je nedavno na kraju svog mandata glavni ekonomista OECD-a Álvaro Santos Pereira.
Svjetska banka ima tri scenarija
Njegova je procjena da je rat u Ukrajini do sada koštao globalnu ekonomiju više od dva biliona dolara zbog poskupljenja i izgubljenih privrednih mogućnosti. Prema četvrtoj “Brzoj procjeni šteta i potreba” (RDNA4), koju zajedno rade ukrajinska vlada, Svjetska banka, Evropska komisija i UN, procjenjuje se da će Ukrajina u sljedećih 10 godina trebati 524 milijarde USD za obnovu i oporavak.
I tu se radi o dovođenju prvenstveno stambene, saobraćajne i poslovne infrastrukture na predratni nivo. Iz Svjetske banke, koja vodi i puni fond za obnovu Ukrajine, iznijeli su tri scenarija, optimistični, pesimistični i realni.
Optimistični predviđa kraj rata kroz godinu ili dvije, stalnu i predvidivu međunarodnu pomoć (EU, SAD, druge zemlje) kroz bespovratna sredstva i povoljne kredite. Taj novac privatni sektor aktivno ulaže u obnovu industrije, energetike i transporta, a ukrajinska administracija učinkovito i pošteno radi da se sredstva koriste učinkovito.
“Realni” scenario predviđa još dvije, tri godine rata.
U pesimističnom scenariju rat traje još više od pet godina, uz kontinuirana oštećenja infrastrukture. Međunarodna pomoć se za to vrijeme smanjuje uz kašnjenja u plaćanju. Privatni sektor ne ulaže zbog nesigurnosti, a inflacija, korupcija i administrativni problemi smanjuju učinkovitost iskorištenih sredstava.
Realni scenario pretpostavlja da je međunarodna pomoć nepredvidiva, s povremenim kašnjenjima u isporuci sredstava. Privatni sektor ulaže sporije zbog nesigurnosti i rizika, a rat traje još dvije, tri godine, što usporava direktnu obnovu u najpogođenijim regijama. Svi su bazirani na ideji cjelovitosti Ukrajine, što je možda scenario koji je u ovom trenutku najudaljeniji od situacije na terenu.
Otkriven narko-tunel ispod granice SAD i Meksika: Zaplijenjena tona kokaina VIDEO
