Kome u BiH smeta Kristijan Šmit – a kome ne?

Uticajni politički krugovi u BiH različito gledaju na ulogu i djelovanje Kristijana Šmita, ne samo zbog spornih odluka donesenih na dan opštih izbora. Mnogi su nezadovoljni Šmitom – ali neki i nisu, piše DW.

DW dalje navodi da Kristijana Šmita osporavaju od kada je preuzeo ulogu šefa OHR. Najuticajniji politički krugovi u Republici Srpskoj, predvođeni Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, ne priznaju Šmita kao visokog predstavnika, jer njegovo imenovanje na tu funkciju nije potvrdilo Savjet bezbjednosti Ujedinjenih naroda (UN), gdje pravo veta ima Ruska Federacija. Rusija se, poput zvaničnika RS, zalaže za ukidanje OHR-a iako za to još nisu ispunjeni uslovi Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira.

Politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić kaže da, slijedeći logiku stranačkog šefa Milorada Dodika, niko iz struktura vlasti u Republici Srpskoj zvanično ne smije priznati njemačkog dipolomata kao visokog predstavnika.

Međutim, ona napominje da je to samo „predstava za javnost“, jer se Šmit i Dodik poznaju već 15 godina, a Šmit je, podsjeća Topić, prema priznanju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića „u nekoliko navrata spašavao Dodika kada su ga pokušali sankcionirati“.

„Dogovoreni” sukob Dodika i Šmita?

„Nije presudno to što Savjet bezbjednosti UN-a nije potvrdilo Šmit, već nastojanje rukovodstva RS, uz podršku Rusije, da se OHR zatvori. Opozicija u RS veoma je nepovjerljiva prema prema ‘sukobu’ između Šmitai Dodika i dosta se špekuliše o tome da je taj sukob fingiran. Tome u prilog ide i hitno priznanje izbornih rezultata od strane Šmita i to u vrijeme dok kontrolno brojanje glasova za predsjednika  Republike Srpske nije ni počelo. Šmit je tada zatražio da se opozicija, koja je imala ozbiljne dokaze o izbornoj krađi, treba ‘prestane ljutiti’ i priznati izborni poraz“, kaže Tanja Topić za DW.

Prema izjavama političkih zvaničnika i drugih javnih ličnosti bliskih najuticajnijoj političkoj stranci bosanskih Hrvata – Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) BiH Dragana Čovića, najveće povjerenje u BiH Šmit ima upravo u hrvatskom političkom taboru.

Za to su zaslužne odluke o promjeni Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH koje je Šmit nametnuo na dan opštih izbora, odmah po zatvaranju biračkih mjesta. Riječ je o odlukama koje su na kraju dovele do šire regionalne i međunarodne rasprave o ispravnosti nametnutih mjera i eventualnoj smjeni Šmita s funkcije.

Naime, grupa bivših diplomata zahtijeva od Odbora za vanjske poslove Bundestaga da se Šmit smijeni s funkcije visokog predstavnika, piše Spiegel.

Šmit za „legitimno predstavljanje”

Krugovi bliski vrhu HDZ-a BiH zahvalni su Šmitu što je promjenama federalnog Ustava i Izbornog zakona BiH „barem djelomično riješio pitanje legitimnog predstavljanja“ i očekuju da bude riješeno i pitanje izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

Analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski tvrdi da BiH ima „federalistički i konsocijacijski ustav“ i da bosanskohercegovački entiteti i federalni kantoni „čine mehanizam implementacije konstitutivnosti naroda“.

„Zato Šmit mora štititi upravo taj konsocijacijski i federalistički karakter Ustava. To u konkretnom sadašnjem trenutku znači prije svega neprikosnovenost ovlasti klubova naroda u federalnom Domu naroda, te predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH. Sve drugo bi bilo neka vrsta ustavnog udara u smjeru pretvaranja BiH u unitarnu državu, što bi naišlo na oštru osudu političkih predstavnika Hrvata u BiH“, kaže Sitarski za DW.

On smatra da je šef OHR-a povećanjem broja delegata u klubovima federalnog Doma naroda „znatno povećao njihovu reprezentativnost“.

„Povećanjem broja glasova u svakom klubu nužnih za kandidiranje Predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH znatno je smanjio, nažalost ne i potpuno eliminirao, mogućnost da za neku od tih dužnosti u klubu nekog naroda bude nominirana osoba koju ne podržavaju politički predstavnici većine birača koji pripadaju tom narodu. To je Hrvatima vrlo bitno zbog ranijih slučajeva kad je za predsjednika Federacije BiH nominiran kandidat kojeg nisu podržavali predstavnici većine hrvatskih birača“, ističe Sitarski.

Šmit „obesmislio izborni sistem u BiH”

Političke snage okupljene oko najuticajnije bošnjačke političke stranke – Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića, ali i druge manje probosanske stranke „građanske“ i liberalne orijentacije, najviše zamjeraju Šmitu što je nametnuo izborna pravila i ustavne promjene koje „učvršćuju etničke podjele u BiH“.

Šmit je time, kako za DW kaže profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Senadin Lavić „porušio osnovne demokratske principe“.

“Nakon što su izbori okončani po postojećim pravilima, Šmit donosi odluku da se rezultati izbora primijene po drugim pravilima. Time smo prevareni kao građani koji biraju na izborima, a sam izborni sistem je obesmišljen“, kaže Lavić.

Sarajevski profesor zamjera Šmitu što je, povećanjem broja delegata u klubovima naroda Federalnog parlamenta, osigurao dominaciju etničko-religijskih stranaka produbljujući etnocentričku matricu što je suprotno principu „jedan čovjek – jedan glas“.

„Povećanjem brojeva delegata u klubovima naroda marginaliziraju se građanske multietničke demokratske stranke koje gaje ideju građanskog društva i europskih demokratskih vrijednosti“, kaže Lavić.

Mala pomoć prijatelja

Sporne odluke Šmit je donio u dogovoru sa liderima Hrvatske, čime se javno pohvalio i hrvatski premijer Andrej Plenković, prenosi DW.

Prema pisanju Jutarnjeg lista, Plenković je izjavio da je „Hrvatska lobirala na visokom nivou kod Amerikanaca i u Evropskoj uniji“ i da se na kraju „uspjela izboriti kod visokog predstavnika koji je pružio ruku Hrvatima u BiH“.

„On je jedini mogao pomoći i pomogao je. To se ništa nije dogodilo slučajno“, rekao je Plenković.

Profesor Lavić kaže da sve treba posmatrati u kontekstu globalnih zbivanja te stvaranja „ruskog svijeta“ i „Otvorenog Balkana“.

Učvršćivanje etničkih podjela, čime je Šmit doprinio spornim odlukama na dan izbora, slabi se BiH kao država, ali Šmit u tom procesu nije „usamljeni konjanik“, kaže Lavić.

Šmitove odluke pogoduju zagovornicima „velikih balkanskih država“

On smatra da sve treba sagledavati u širem geopolitičkom kontekstu.

„Šmit dolazi iz kruga Angele Merkel koja je za vrijeme svoje vladavine nakačila Njemačku na ruske energente, i time dovela proruske elemente u strukture europskih procesa. Američki i britanski političari podržavaju OHR i Šmita, ali nisu dubinski upoznati s njegovima djelovanjem koje, na kraju krajeva, podržava u regiji proruske igrače i ostavlja im prostor za igru“, tvrdi Lavić.

On napominje da Šmitove odluke doprinose etničkim podjelama u BiH na koje ozbiljno računaju zagovornici „velikih“ balkanskih država.

U svojoj analizi situacije sarajevski profesor ide i dalje. U BiH su shvatili da je „Otvoreni Balkan“ zapravo „Srpski svijet“, odnosno – „Velika Srbija“, i da je ta ideja oživljena u non-paperu Janeza Janše koji je iscrtao granice novih velikih zapadno-balkanskih država; „Velike Srbije“, „Velike Hrvatske“, „Velike Albanije“ i – geta za Bošnjake, muslimane.

„Janša je samo je izigravao poštara i objavio od srpskog lobija pripremljeni non-paper“, uvjeren je Lavić, napominjući da „velike“ države na zapadnom Balkanu nisu moguće bez razbijanja BiH.

„A razbijanje BiH i stvaranje geta za Bošnjake nije moguće mirnim putem. Realizacija tih ciljeva vodila bi u strašne sukobe u kojima bi ponovo stradali nevini ljudi“, kaže ovaj sagovornik DW-a.

Visoki zvaničnik Demokratske fronte (stranke Željka Komšića) koja se zalaže za građansku BiH, Zlatan Begić, toliko je ogorčen na odluke Šmita da je najavio sudske procese koje će, ako zatreba, biti vođeni i pred Evropskim sudom za ljudska prava.

„Šmit nas je u izbornoj noći dodatno obilježio, produbio je diskiminaciju u BiH i mi, Bosanci i Hercegovici, ćemo udariti pečat na njegovu karijeru, makar išli do Evropskog suda za ljudska prava. Šmit je čovjek koji je donoseći rasistički motivirane zakone, cementirao etničke podjele i diskriminaciju u BiH“, ustrvdio je Begić gostujući na Federalnoj TV.

(DW)