Komšić na Ustavni sud poslao Šmitovu odluku, od CIK-a traži privremenu obustavu dodjele mandata

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić uputio je danas Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti izmjena Ustava Federacije BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit.

Kristijan Šmit nametnuo je izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije Bosne i Hercegovine u izbornoj noći nedugo nakon zatvaranja biračkih mjesta, 2. oktobra. Izmjene nametnute tokom održavanja Opštih izbora objavljene su u Službenim novinama Bosne i Hercegovine 5. oktobra što ih čini pravno obavezujućim.

Šmitove izmjene trebale bi biti primijenjene odmah prilikom primjene rezultata Opštih izbora, a on je odlučio da izmijeni Ustav FBiH kako bi se izmjene Izbornog zakona mogle implementirati.

Zbog navedenoga, danas je član Predsjedništva BiH Željko Komšić (DF) uputio državnom Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti nametnutih odredbi Ustava FBiH te je u konkretnom slučaju zatražio i donošenje privremene mjere.

“Stupanjem na snagu izmjena Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH, prema nametnutim odlukama Visokog predstavnika, koje su u značajnom dijelu neustavne, stvorilo je obavezu da se putem zahtjeva Ustavnom sudu BiH takve neustavne odluke stave van snage. Posebno je zabrinjavajuće da svojom nametnutom odlukom Visoki predstavnik krši ranije donesene odluke Ustavnog suda BiH, a time i sam Ustav Bosne i Hercegovine. Visoki predstavnik je svojim nametnutim odlukama, u noći kada je obavljeno glasanje građana Bosne i Hercegovine, izvršio direktan udar na integritet izbornog procesa tako što je izvršio prevaru birača, koji bi eventualno drugačije glasali da su znali za nova izborna pravila, kao što je prevario i sve političke stranke i druge učesnike izbora, koji bi izvjesno ponudili drugačije izborne liste, prilagođene tim novim pravilima”, istaknuto je u saopštenju.

Osim toga, Komšić smatra da je Šmit izvršio i direktan udar na demokratiju u Bosni i Hercegovini, što je obaveza iz Ustava BiH, te na taj način je doveo u zabludu sve glasače u njihovoj namjeri da svojim glasom izaberu svoje izabrane predstavnike u zakonodavne organe vlasti koje su željeli, posebno u domove naroda koji se biraju indirektno kroz kantonalne skupštine.

“Svojom odlukom da se koriste dva različita popisa, jedan za formiranje zakonodavnog organa vlasti i drugi popis za formiranje izvršnih organa vlasti u bh. entitetu Federacija BiH, visoki predstavnik je učinio neviđen i nezapamćen presedan i doveo sve građane Bosne i Hercegovine u stanje pravne nesigurnosti. Posebno iz razloga, što je uvođenjem ‘posljednjeg popisa’ ili onoga iz 2013. godine, neformalno proglasio okončanim Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma ili povratak svih prognanih u svoje prijeratne domove, čime je ušao u veoma opasan i delikatan prostor eventualnog prihvatanja rezultata etničkog čišćenja. Osim toga, Visoki predstavnik je svojom odlukom umanjio stepen ranije dosegnutih prava građana Bosne i Hercegovine, što je također neprihvatljivo i pravno nemoguće”, naglašeno je.

Dalje je objašnjeno i da je Šmit “svojom formulom 1, 3, 5, 7, 9… (što je zapravo Sainte-Laguë metoda za dodjelu mandata i ne može se koristiti za druge svrhe) koja služi za izračun količnika ili koeficijenta brojnosti delegata u klubovima konstituentnih naroda u Domu naroda Federacije BiH”, formalizirao diskriminaciju, jer bi u novom sistemu građani, kao osobe imali veću ili manju vlastitu ličnu vrijednost, u zavisnosti od mjesta prebivališta.

“To su sve razlozi za podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti ovih nametnutih odluka Visokog predstavnika od 2. oktobra 2022. godine sa prijedlogom privremene mjere, kao i slanja odgovarajućeg pisma Centralnoj izbornoj komisiji da ne vrši dodjelu mandata na temelju odluka visokog predstavnika, sve dok Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne obavi svoj postupak i odluči o ustavnosti pomenutih odluka visokog predstavnika”, zaključeno je u saopštenju.

(E.M.)