Konaković: Širenje EU na zapadni Balkan predstavljalo bi šamar Moskvi

Ako Ukrajina, Moldavija i Gruzija prestignu zapadni Balkan na putu ka Evropskoj uniji, to bi poslalo opasnu poruku da su zemlje koje ratuju nagrađene prečicama na račun drugih. Ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković, koji često boravi u Sloveniji, zahvalan je na slovenačkoj podršci BiH u približavanju Uniji. U iščekivanju poziva za početak pristupnih pregovora, želi otvoriti evropsko tržište za kompanije iz Bosne i Hercegovine, što bi moglo uvjeriti više ljudi da ostanu u domovini, piše slovenačko Delo u uvodu intervjua sa ministrom spoljnih poslova BiH Elmedinom Konakovićem.

List takođe navodi kako se pitanja nacionalne bezbjednosti Bosne i Hercegovine u posljednje vrijeme prepliću čak i češće nego inače. Kada je riječ o zapadnom Balkanu, gotovo je nemoguće govoriti o bezbjednosti odvojeno.

Uopšteno, svjedoci smo talasa bezbjednosne neizvjesnosti širom svijeta, posebno u Evropskoj uniji, koja je podigla nivo pripremljenosti za terorističke prijetnje zbog događaja u Gazi i Izraelu. Bosna i Hercegovina trenutno nije ništa manje ili ništa sigurnija od ostatka svijeta. U glavnim gradovima Evrope desili su se neki nemili događaji i naravno svi to najoštrije osuđujemo i nadamo se da se talas nasilja neće širiti, piše Delo u uvodu, prenosi N1.

Ministar Konaković je, odgovarajući na pitanje obezbjednosti u BiH, ali i na zapadnom Balkanu, izjavio kako u Bosni i Hercegovini postoje bezbjednosni izazovi koji proizlaze iz događaja iz devedesetih, zbog činjenice da je Bosna i Hercegovina oduvijek bila privlačna za svoje istočne i zapadne susjede, te zbog toga što su se ovdje često crtale karte u dalekoj prošlosti.

Naglasio je također+ kako BiH i bez svjetskih procesa ima dovoljno problema jer dio političke scene stalno razvija priču o secesiji koja se ne bi mogla odvijati bez sukoba.

– Sigurno ne postoji mogućnost mirnog razdvajanja i razdvajanja. Mislim da političari o tome pričaju kada žele da sakriju ono što ne rade, a trebali bi, ono što ne znaju. Ako ne znaju ponuditi nove projekte, nove vrijednosti, nešto novo za budućnost, najlakše se sakriti iza zavjese nacionalnih pitanja, tome smo svjedoci odavno. Zaista, većina toga dolazi iz Republike Srpske, nažalost i drugi političari sa svih strana se često kriju iza lažnog nacionalizma i patriotizma. I sam sam svjedočio da su ti ljudi potpuno drugačiji kad su kamere isključene, zloupotrebljavaju to zlo da nastave da varaju pripadnike svojih naroda koji glasaju za njih i da ostanu na vlasti – kazao je Konaković.

Istakao je takođe da u bezbjednosni izazov uključuje i migrantsku krizu, migrantske talase, koji su nekad veći, a nekad manji.

– Trenutno mi se čini da je sve pod kontrolom, da, s obzirom na situaciju, još dosta dobro vodimo stvari. Možete zamisliti da decenijama spavamo na jedno oko jer je opasnost stalno bila u vazduhu, uvijek tu negdje, blizu nas – naveo je Konaković, ali i podsjetio da Evropska unija mora biti svjesna da migranti u BiH dolaze preko Evropske unije.

– Grčka je bila i vjerovatno je još jedno od najvećih žarišta migranata i odatle nam dolaze. Slažem se da nismo dovoljno jaka država, ni ekonomski ni u bilo kom drugom smislu, da bismo mogli adekvatno odgovoriti na ovakve izazove, pogotovo kada ih ima toliko. Takođe, zbog nečinjenja prethodnih vlada, granična služba je u rasulu, nedostaje nam stotine ljudi, a trenutno radimo na jačanju ovih službi. Iako pokušavamo ojačati graničnu službu sa više budžetskih sredstava, bez Evropske unije i prijatelja sa Zapada ne možemo upravljati migrantskom krizom, koju nismo stvorili – rekao je bh. ministar.

Odgovarajući na pitanje u vezi s posjetom predsjednice Evropske komisije Ursula fon der Lejen Sarajevu sljedeće srijede i očekivanjima poziva za početak pregovora o članstvu u EU, ministar Konaković je kazao da su na stolu te posjete važna pitanja.

– Prva i, po mom mišljenju, najvažnija je podrška BiH u oblasti fondova i pristupa evropskim fondovima. Najvažnija podrška bi bilo približavanje evropskom tržištu, što bi olakšalo uslove za poslovanje naše privrede, uvoz i izvoz. To bi bio pravi pokazatelj volje, da nas EU zaista želi – rekao je Konaković.

Po njegovim mišljenju, proces širenja na Balkan važniji je za EU nego za BiH budući da Evropa mora jasno pokazati da želi Bosnu i Hercegovinu u svom društvu u političkom smislu i započeti pregovore.

– Naravno, početak pregovora ne znači da smo na bilo koji način bliži Evropskoj uniji u formalnom smislu, i to je tačno – istakao je te naglasio da mu je poznato da postoje protivnici odluke da se počnu pregovori o proširenju sa Bosnom i Hercegovinom.

– Poručujem im da bi nepodržanjem početka pregovora direktno išli na ruku Moskvi i Vladimiru Putinu, koji čini sve da takvu odluku spriječi u EU. To bi ljudima pokazalo da Evropa nije toliko zainteresovana za BiH u političkom smislu. Širenje EU na zapadni Balkan bio bi šamar Moskvi u vrijeme kada raste evroskepticizam, posebno u Republici Srpskoj, ali u posljednje vrijeme raste i među Bošnjacima – kazao je Konaković izrazivši uvjerenje da Ukrajina, Gruzija i Moldavija neće imati prednost u ulasku u EU u odnosu na zapadni Balkan.

– Ako bi se to dogodilo, to bi zaista bila nepravda i opasna poruka. Ako ste napadnuti, ako krenete u rat, brže napredujete u EU. Mislim da niko u Evropi ne razmišlja samo o napretku ovih zemalja na račun Balkana. Ovo mišljenje ni na koji način ne umanjuje našu podršku Ukrajini i njenoj borbi, ukrajinska borba nije samo borba za Ukrajince, već i borba za sve nas – istakao je, između ostalog, Konaković u intervjuu za Delo.