Košarac: Ustavni sud kreira paralelne institucije BiH

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izjavio je Srni da Ustavni sud BiH odlukom u vezi sa HE “Buk Bijela” izlazi iz okvira svoje nadležnosti i sebi uzima za pravo da od tumača ustava postaje kreator paralelnih institucija BiH, što je neprihvatljiva praksa.

“Riječ je o novoj podvali Ustavnog suda BiH, koja ide za tim da se daje legitimitet 24 bošnjačka poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH da budu stranka u sporu pred Komisijom za koncesije BiH. To je suprotno Zakonu o koncesijama BiH, koji jasno propisuje da postupak u ime BiH može da vodi jedino Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara”, istakao je on.

Košarac je naglasio da je Ustavni sud BiH, odlučujući o apelaciji 24 poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH, njima praktično dodijelio nadležnosti koja je Zakonom o koncesijama BiH propisana za Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

“Ustavni sud BiH godinama je politički instrument u rukama političkog Sarajeva. Navikli smo da on izlazi iz okvira svoje nadležnosti i da od tumača prava postaje kreator prava. No, sada je Ustavni sud otišao korak dalje i počeo je da kreira paralelne institucije BiH”, upozorio je Košarac.

Prema njegovim riječima, 24 poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH ne mogu biti stranka u sporu pred Komisijom za koncesije BiH, nego to isključivo može biti Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u skladu sa Zakonom o koncesijama BiH.

“Nedopustiva je namjera Ustavnog suda da u konkretnom slučaju zaobiđe nadležne institucije na nivou BiH i da, suprotno zakonu, daje legitimitet i ovlašćenja pojedinim političkim strukturama da budu strana u sporu pred Komisijom za koncesije. Ustavni sud BiH može da utvrdi postojanje spora, ali nikom ne može dati mandat niti aktivnu legitimaciju da vodi spor u ime i za raučun BiH, budući da postupak u skladu sa Zakonom o koncesijama u ime BiH može da vodi jedino Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH ili drugi organ BiH koji odredi Savjet ministara BiH”, istakao je Košarac.

On je poručio da u potpunosti podržava nastavak izgradnje HE “Buk Bijela” i da je njena izgradnja dio Okvirne energetske strategije BiH do 2035. godine.

Košarac je naglasio da su institucije Republike Srpske preduzele aktivnosti na izgradnji hidroelektrane “Buk Bijela” u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim nadležnostima, pri čemu nije došlo do povrede ili odstupanja u odnosu na nadležnosti institucija na nivou BiH.

“Ovo postrojenje će biti važan energetski resurs Republike Srpske, koji će omogućiti ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta. Niko nema razloga da bude protiv ove investicije. Mi podržavamo i afirmišemo regionalnu saradnju i pozivamo i FBiH da se uključi u ovakve projekte zajedno sa Srpskom, Srbijom i drugim regionalnim zemljama”, rekao je Košarac.

Odlučujući o apelaciji 24 poslanika bošnjačkih partija u Parlamentarnoj skupštini BiH, sudije Ustavnog suda BiH nisu uvažili njihov zahtjev da privremeno spriječe gradnju hidroenergetskih potencijala na Drini, ali su zadužili Komisiju za koncesije BiH da pronađe rješenje za, kako su naveli, sporno pitanje izgradnje HE “Buk Bijela”.

“Ustavni sud BiH zadužio je Komisiju za koncesije BiH da u svojstvu Zajedničke komisije za koncesije, najkasnije u roku od tri mjeseca riješi sporna pitanja između BiH i Republike Srpske u vezi dodjele koncesije”, naveli su iz Ustavnog suda.

(Srna, E.M)