Kožljak: Paket mjera NATO za BiH ruši prepreke ka evroatlantskom putu
-Pismo generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga samo ukazuje na to da će se budući odnosi i saradnja BiH sa NATO-om zasnivati na odlukama posljednjeg samita NATO-a iz Madrida, gdje je BiH dobila specifičnu poziciju, smatra bivši vojni predstavnik BiH u NATO-u Alija Kožljak.
Podsjećanja radi, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg obavijestio je Ministarstvo spoljnih poslova BiH da ta vojna alijansa razvija set mjera posebno skrojenih za BiH.
“Drugo, što označava u kom pravcu ide saradnja je što je u Deklaraciji koju je usvojio NATO označeno i objelodanjeno da će se BiH pružiti i politička i praktična podrška. To znači da će se sagledati svi izazovi sigurnosti BiH, ali i izazovi podrivanja njenih institucija i upravo set tih mjera će biti odgovor na te izazove. Kada je u pitanju politička podrška i ovo što najavljuje Stoltenberg, to će se odnositi prije svega na izvšenje misije NATO-a u BiH, odnosno u prvoj fazi EUFOR-a, Misije vezane za mandat Savjeta bezbjednosti UN-a da se bilo koje ugrožavanje bezbjednosti preduprijedi”, mišljenja je Kožljak.
Drugo je, navodi Kožljak, snaženje odbrambenih kapaciteta BiH, što se ne odnosi samo na oružane snage, ministarstvo odbrane već i na druge agencije i institucije koje sarađuju u smislu osiguranja stabilnosti u BiH i njenog evroatlantskog puta.
“Upravo, ono treće jeste snaženje mehanizama koji će osnažiti progres, što znači političke mjere će se odnositi na otklanjanje prepreka koje su se našle na putu progresa, odnosno izrade i dostavljanje drugog godišnjeg nacionalnog programa, u primjeru BiH programa reformi. Radiće se i na podizanju interoperabilnosti oružanih snaga i njihove sposobnosti za saradnju sa NATO-om podignu na najveći mogući nivo, što bi u suštini značila priprema države za buduće članstvo”, kaže Kožljak.
Te praktične mjere osim interoperabilnosti i inteviziteta vježbi pripadnika oružanih snaga sa NATO-om, ističe Kožljak, će se odnositi i na pomoć u anti-kibernetičkom djelovanju, da se osnaže i institucije BiH, ali i agencije protiv onog što se već upražnjava globalno.
Taj kibernetički rat se već vodi i svakako da BiH u tom segmentu treba pomoć. Tu je i kontrola naoružanja i sve one aktivnosti koje bi na bilo koji način mogle narušiti stabilnost i bezbjednost, precizira on.
“Za ovo što sam nabrojao nisu potrebni nikakvi dodatni sporazumi. Oni će biti potrebni kada BiH napravi sljedeći korak, a to je kada bude pozvana u članstvo u NATO, jer sve druge odluke su već donosene sa obe strane, a to se i odnosi na otklanjanje prepreka koje stoje na putu ovome što je već dogovoreno i odlučeno. Mi imamo i odluke i zakone, a neko sada stoji na putu da se oni realizuju. NATO priprema taj prilagođeni paket mjera BiH i tim preprekama političkim koje su stajale na putu progresa i evroatlantskog puta”, tvrdi Kožljak.
(Z.M)
Oznake: Alija Kožljak
