Kresojević: I sa manje zaposlenih u Gradskoj upravi uradićemo veći posao

Osam mjeseci nakon dolaska nove gradske administracije, Banja Luka je prvi put u svojoj istoriji dobila gradskog menadžera. Funkcija bi prevashodno trebalo da osigura bržu, jednostavniju i efikasniju koordinaciju među gradskim odjeljenjima i sigurniju realizaciju planiranih projekata, a u naredne četiri godine obavljaće je Bojan Kresojević, dosadašnji savjetnik za ekonomska pitanja u kabinetu gradonačelnika.

U velikom intervjuu za Banjaluka.net neposredno nakon zvaničnog predstavljanja, Kresojević naglašava da je njegov osnovni zadatak da vizije gradonačelnika sprovede u djelo, a da se to učini uz značajnije uštede gradskog novca, vremena i resursa.

“Najprostije rečeno uloga gradskog menadžera u konkretnom slučaju će biti borba protiv nerada u gradskoj upravi i borba za uspostavljanje efikasnog sistema”, poručuje Kresojević

Sa prvim gradskim menadžerom Banjaluke razgovarali smo o zadacima koji su mu po preuzimanju funkcije povjereni, projektima koje bi trebalo da obilježe godinu pred nama, kao i sudbini važnih investicija u gradu na Vrbasu, poput mosta u Docu.

Funkcija i nadležnosti gradskog menadžera novitet je, a samim tim i nepoznanica većem dijelu javnosti. Šta ova pozicija donosi Banjaluci u pogledu funkcionisanja i rada gradske uprave?

Zadovoljstvo mi je biti prvi gradski menadžer grada Banja Luka, ali naravno i neizmjerna odgovornost. Jedino rješenje za sve to jeste da se čovjek maksimalno stavi na raspolaganje i uradi nešto što će donijeti promjenu u funkcionisanju gradske uprave, a samim tim i grada Banja Luka. Nadležnosti gradskog menadžera, odnosno mene u toj ulozi ogledaće se prije svega u koordinisanju rada gradske uprave na način da se koordiniše rad odjeljenja, ali i rad projektnih timova, što je novost u radu gradske uprave. Na sastanku gdje je razgovarano o strateškom planiranju definisano je 67 projekata iz raznih oblasti, a iz njih će se izroditi niz projektnih timova sa zadatkom da im se značajnije posvete, te da na taj način ubrzamo realizaciju projekata, kako infrastrukturnih, tako i društvenih, razvojnih i slično.

Osnovna uloga gradskog menadžera u tom pogledu bila bi operacionalizacija planova i strateških ciljeva gradonačelnika, a uzimajući u obzir činjenicu da Banja Luka trenutno nema zamjenika, odnosno da prijedlog gradonačenika nije dobio podršku, te da isto tako nemamo ni načelnike odjeljenja u ovom trenutku je pojačana potreba za sponom između gradonačelnika i odjeljenja u Gradskoj upravi.

Moja dužnost je da vizije gradonačelnika sprovedem u djelo. Da bi se jednom definisan cilj i ostvario, potrebno je uložiti mnogo truda. Svjedoci smo da ovih dana ulazimo u foto-finiš nabavke besplatnih udžbenika za osnovce, sada to svi s ponosom možemo reći, ali do cilja je uloženo mnogo rada i truda. Na samom početku ideju o besplatnim udžbenicima je bilo potrebno definisati kao cilj, viziju, politiku, ispitati koliko je ona održiva, realistična, a nakon toga slijedi niz koraka, od obezbjeđivanja sredstava do planiranja i sprovođenja procedure javne nabavke.

To je samo primjer jednog projekta za koji je potreban niz koraka na dnevnoj osnovi, i sprovoditi i koordinisati. Za osam mjeseci smo imali priliku da se susrećemo sa situacijama gdje odjeljenja odvojeno funkcionišu zbog čega su procedure često dugotrajne i manje efikasne. U najkraćim crtama uloga gradskog menadžera u konkretnom slučaju će biti borba protiv nerada u gradskoj upravi i borba za uspostavljanje efikasnog sistema.

Optimistično ste  najavili listu od čak 67 projekata čija realizacija je u planu. Koja pitanja sa te liste, a u domenu Vaše nadležnosti su prioritet?

Na strateškom planiranju, kojem su prisustvovali rukovodioci odjeljenja u gradskoj upravi, zajedno sa kabinetom gradonačenika i gradonačelnikom, imali smo priliku da na kreativniji način iznesemo svoja viđenje razvoja Banjaluke iz čega se izrodio set od 67 projekata, infrstrukturnih, društvenih, velikih i malih. Pokušali smo da uključimo sve sfere života, s obzirom da su svi u okvirima svoje nadležnosti učestvovali u definisanje tog plana, a iz kojeg će u narednom periodu proizaći plan kapitalnih investicija. Dakle, prvi korak je bio da definišemo projekte koje ćemo realizovati u narednih godinu dana, a onda je to prva komponenta od trogodišnjeg plana koji ćemo kreirati u narednih mjesec dana. Moj zadatak će biti da obezbijedim da definisani projekti budu brže, efikasnije i sa većim stepenom saradnje i realizovani.

Konkretno, koji su to projekti planirani za narednu godinu?

To su već dijelom najavljeni projekti, poput mosta u Česmi, čija izgradnja je dogovorena u saradnji sa republičkim nivoom vlasti, odnosno Putevima Republike Srpske. Zatim, izgradnja škole u Adi i saobraćajnica u Debeljacima, ali imamo i nove projekte koje još uvijek ne bih želio otkriti, s obzirom da su vrlo interesantni i onog momenta kada oni budu imali svoj puni sjaj tada ćemo ih predstaviti javnosti.

Sa dolaskom nove administracije najavljivana je nova sistematizacija gradskih odjeljenja. Između ostalog, predlagano je da se trenutni broj odjeljena smanji za pet. S obzirom da nije bilo značajnijih promjena, u kojoj fazi se trenutno nalazi ta procedura i koje su to ključne administrativne reforme koje su neophodne Banjaluci?

Kao savjetnik za ekonomska pitanja bio sam djelimično uključen u proces modeliranja organizacione šeme buduće gradske uprave. U tom smislu moj stav se nije značajno promijenio i usaglašen je prethodno najavljivanim, a to podrazumijeva da će nova sistematizacija biti sa smanjenim brojem odjeljenja. Postoji par opcija, ali u ovom trenutku nema konačne odluke o tačnom broju odjeljenja.

Ono što će biti novina u odnosu na dosadašnje viđenje administracije jeste da pored tog klasičnog, funkcionalnog načina organizovanja, gdje imamo odjeljenja i odsjeke, sada ćemo dodati i jednu novu dimenziju organizacije, a to je projektna organizacija za pojedinačne projekte, pogotovo one značajne. Rješenjem će biti definisano koji su to ljudi odgovorni za realizaciju i na taj način ćemo staviti do znanja da su to značajna pitanja za grad Banjaluku, a samim tim i obaveza svakog zaposlenog, s jedne, i pojačati koordinaciju između odjeljenja, sa druge strane, što smo identifikovali kao problem broj jeden kada je u pitanju efikasnost rada.

S obzirom da je to najveći problem, kojim mehanizmima planirate da kontrolišete efikasnost rada?

Za one koji budno prate rad gradske uprave efekti bi trebalo da budu vidljivi već kroz tri do četiri mjeseca. U tom smislu nismo planirali uspostaviti periodične izvještaje, jer činjenica je da rad gradske uprave, kao i bilo koje druge javne uprave prati mnogo administracije, a naša želja je da te procedure pojednostavimo.

Sada, kada razmišljamo i pričamo o povećanju efikasnosti da to ne bi bila samo lijepa riječ, već smo preduzeli određene mjere. Definisali smo rokove ili prolazna vremena koja očekujemo za planiranih 67 projekata i na taj način ćemo pratiti njihovu relizaciju. Ono što bi trebalo da omogući uvid u realizaciju planiranog, ali isto tako i poveća stepen saradnje među odjeljenjima i projektnim timovima jeste i aplikacija, pomoću koje se mogu pratiti sve značajnije aktivnosti u okviru svih odjeljenja. S ozbirom da se radi o određenim internim aktima, u koju javnosti često nema uvida, to će biti alat koji treba da obezbijedi  povećanje efikasnosti i biće dostupan isključivo zaposlenim u gradskoj upravi.

Dosta pritužbi u proteklom periodu odnosio se upravo na povećanje broja zaposlenih u Gradskoj upravi i, kako se navodi, zapošljavanje mimo konkursa. Često čujemo nova imena zaposlenih. Kako to komentarišete?

Svaka informacija se može posmatrati iz različitih uglova. Neko bi to želio vidjeti kao pozitivno, neko kao negativno, ali je ova situacija vrlo jasna, jer je gradska uprava samo u prvih šest mjeseci smanjila troškove bruto plata za 562.000 KM u odnosu na prethodnu godinu. Tu treba imati na umu da je prethode godine u posmatranom periodu relativno veliki broj ljudi bio odsutan sa posla zbog izolacije ili bolovanja. Na taj način, kada je radnik u izolaciji ili na bolovanja gradska uprava ima 20 do 40 odsto troškova manje, s obzirom na umanjenje i na izostanak toplog obroka. Kada govorimo o broju zaposlenih koje je smanjen, sa današnjim datumom, ukupan broj zaposlenih koji prima platu je smanjen za 12. U tom smislu naše opredjeljenje sve do sada je bilo, a i dalje će biti da procese realizujemo sa manjim brojem ljudi, a da to bude brže. Naravno to je izazovno, ali i do sada smo u tome uspijevali i samo u onim slučajevima, kada osjetimo da će novi ljudi donijeti značajne promjene, odlučujemo se da broj zaposlenih povećamo. Kada govorimo o ljudima koji dolaze, to su ljudi koji tek sada zamjenjuju one koji su napustili gradsku upravu zajedno sa prethodnom administracijom.

Možemo reći da su u prethodnoj administraciji bila tri savjetnika za ekonomska pitanja, u ovom momentu, odnosno sve do sada smo imali jednog takvog savjetnika. I sa novim savjetnikom, a i da sam ja ostao bila bi dva, što je opet manje nego u prethodnoj administraciji. Kada govorimo o konkursima, oni su namijenjeni za namještenike i službenike, ali ne i za lica koja se biraju na mandate. Sva lica koja su predstavljena u prethodnoj sedmici se odnose na tu kategoriju, a opet s druge strane imamo lica koja se imenuju na određeno vrijeme, što je predviđeno zakonom da se radi bez konkursa, jer jedino na taj način možete u kratkom roku doći do osobe koja će obavljati posao. Nakon raspisivanja konkursa pojavila se informacija da će biti 700.000 KM dodatnih troškova za aktiviste PDP-a, što je potpuno izmanipulisana informacija. Ukoliko imate ugovore na neodređeno i ti ljudi su već godinu ili dvije na određeno vrijeme, tada su raspisani konkursi za neodređeno na mjesta gdje su zaposleni bili na određeno.

Najbolji pokazatelj uštede na ovom planu će biti izvršenje budžeta za 2021. godinu, gdje je moja procjena da će biti 800.000 do 900.000 KM manje u odnosu na prethodnu godinu.  Prema nacrtu budžeta predviđali smo da ćemo imati uštedu na platama 350.000 KM, prema budžetu projekcija je 500.000 KM ušteda na platama, a samo za prvih šest mjeseci mi imamo uštedu od 562.000 KM, što dovoljno govori koliko ova gradska administracija radi sa manje kapaciteta, a upravo i ova promjena ima zadatak da i sa manje ljudi uradimo veći posao.

Kada govorimo o gradskom budžetu, hoće li sva ona burna reagovanje, nezadovoljstvo i primjedbe na budžet doprinijeti možda nešto bržem rebalansu?

Po pitanju rebalansa, rekao bih da je on čak odložen sa kasnim usvajanjem budžeta. Mi smo dobili budžet 19. aprila, jer je on tada stupio na snagu i u prvih mjesec dana smo trebali realizovati aktivnosti koje je bilo normalno realizovati za prvih pet mjeseci. Naravno, to je bio period kada nije ni bilo realno razmišljati o rebalansu budžeta. O rebalnsu budžeta samo analitički počeli razmišljati početkom jula mjeseca, ali sad zbog ljetne pauze naš plan je da imamo nacrt rebalansa budžeta sredinom septembra u skupštini. Potreba za rebalansom budžeta svakako je veća s obzirom da je budžet koji smo dobili oštećen.

Čini se da je takvog mišljenja i veliki broj odbornika, što odaje utisak da se požurilo sa usvajanjem čisto da bi se dobio budžet, a sve u nadi njegovog što bržeg rebalansa. Kako Vi gledate na takav stav?

Kada smo preuzeli dužnost nove gradske administracije, 27. decembra, započeli smo analizu dotadašnjeg materijala za budžet i tada smo definisali za cilj da usvojimo ‘kakav takav’ budžet i da već u aprilu ili maju, dok je radna sezona, imamo rebelans. Umjesto da budžet dobijemo u februaru, što je i bilo za realno očekivati uz adekvatno, redovnije zakazivanje sjednica koje smo predlagali, mi smo budžet dobili tek u aprilu zbog čega se nagomilalo mnogo aktivnosti koje je bilo potrebno realizovati. Sve to paralizovalo nas je narednih mjesec dana, jer smo imali potrebu da realizujemo 100 javnih nabavki za 40 radnih dana.

To znači da rebalans budžeta tada nije bio prioritet. Ono što bi želio istaći da je negdje dio odbornika želio predstaviti sve te događaje oko usvajanja budžeta kao namjeru gradske administracije da od toga napravi buka, ali ono što je prava istina jeste da ti odbornici ne žive iz dana u dan sa problemima koje takav budžet nosi. Istina je da mi u ovim trenucima imamo potrebu da mnogo energije trošimo na nešto što bi trebalo da funkcioniše bez ikakvih problema u realnim okolnostima. Ipak, mi smo ponosni što smo već nekakve velike projekte i politike realizovali za sedam mjeseci, upkos ogromnim opstrukcijama, jer mi za tih sedam mjeseci i 10 dana praktično samo tri mjeseca i 10 dana imamo budžet, znači manje od 50 odsto našeg dosadašnjeg mandata smo imali budžet.

Rekli ste da su mnoge stavke u budžetu oštećene i da to uzrokuje određene poteškoće u funkcionisanju. Šta će biti Vaš konkretni prijedlog u pogledu rebalansa? Koje su to stavke?

Zasigurno da projekti koje smo definisali, a koje ćemo pri njihovoj  pripremi i predstaviti javnosti biti dio tog rebalansa budžeta, to je jedna komponenta. Druga komponenta su one stavke koje su uskraćene u ovom oštećenom budžetu Na primjer, košenje trave. Već nedostaje sredstava za košenje trave, održavanje saobraćajnica i to je nešto što ćemo zasigurno morati nadoknaditi u rebalnsu budžeta.

Naravno, rebalans budžeta kao takav sadrži aktivnosti, sredstva koja se nisu mogla planirati od početka godine, jer zaista svaka godina nosi svoje  nepredvidivosti, a naročito godina poput ove gdje niste sigurno kakvi će biti efekti korone i krize. Ono što je dobro jeste da smo imali značajna povećanja prihoda. Za šest mjeseci smo za 500.000 KM povećali ili udvostručili prihode od bilborda, ali imamo i druge stavke koje su se kumulativno povećale, tako da one daju za pravo da projektujemo 5 miliona KM veće prihode do kraja godine.

Most u Srpskim toplicama, započet u mandatu administracije bivšeg gradonačelnika nedavno je zvanično pušten u funkciju. Koji su to projekti započeti u vrijeme Igora Radojičića koje planirate da uzmete u razmatranje?

Koliko god došli sa namjerom da donesemo velike promjene moramo biti odgovorni prema građanima, prema kreditorima i zaključenim ugovorima. Neminovno je nastaviti već započete i ugovorene projekte, ali i nastaviti one projekte koji su kvalitetni projekti i politike. Naglasio bih da ove godine Banja Luka izdvaja 13 miliona KM za projekte iz oblasti vodosnabdjevanja. To je značajan dio budžeta uzimajući u obzir da ukupne investicije sa investicionim održavanjem iznose 30 miliona KM, a kapitalne su 18 miliona KM, tako da možemo reći da više od 70 odsto tih investicija je samo vodovod, što je ustvari naslijeđeni projekat iz prethodne administracije.

To je gest odgovornosti, da nastavite ono što je započeto, a upravo u ovim momentima mi započinjemo našu viziju za narednu godinu, jer se tek sada otvara mogućnost da mi definišemo projekte koje ćemo raditi u narednoj godini. Budžet i investicije u ovoj godini su bile u najvećoj mjeri uslovljeni već započetim investicijama. Brojni su projekti, ali vodovod je najznačajni iz te kategorije, po svom finansijskom iznosu.

Izgradnja mosta u Docu čeka pomoć Vlade Srpske

Kakva je sudbina mosta u Docu?

Most u u Docu je projekat koji košta 32 miliona KM u cijelosti. To je projekat, koji je velelepan za Banjaluku i koji bi zasigurno donio mnogo značajnih promjena u smislu monumentalnosti i atraktivnosti grada, ali ne samo grada nego i cijele Republike Srpske. Iz tog razloga smatramo da je za jedan takav projekat potrebno imati i širu podršku, donatore i obezbijediti iz grantovskih sredstava određen dio novca, te smo se obratili Vladi Republike Srpske sa namjerom da zajednički idemo u taj projekat. Međutim, na sastanku u zgradi Vlade nismo naišli na razumijevanje. U ovim trenucima je neizvjesno kako bi se obezbijedilo 32 miliona KM,  zbog čega je projekat trenutno u fazi mirovanja dok ne dobijemo podršku Vlade. Moram da napomenem da je samo 3,4 miliona KM obezbijeđeno iz kreditnih srestava, a cijeli projekat košta 32 miliona KM. Da bi most bio funkcionalan, tačnije da bi se sa jedne strane prešlo na drugu, ne uzimajući pristupne saobraćajnice potrebno je između 14 i 16 miliona KM. Za to je potrebno mnogo više sredstava nego što je obezbijeđeno u ovom trenutku.

Jeste li imali uvid u način finansiranja tog projekta bivše administracije? Na koji način se tada planiralo obezbijediti sredstva?

Jedno od top pitanja prva dva mjeseca našeg mandata je bilo kako je prethodna administracija zamislila taj projekat. Plan finansiranja nije postojao. Postojao je samo zaključen ugovor o kreditu na 1,7 miliona evra. Zaključen je i ugovor na 8,5 miliona KM, a vi ste obezbijedili samo 3,4 miliona KM. Mi smo došli u jednu vrlo nezahvalnu situaciju, a to je da nam je nedostajalo 5 miliona KM da ispoštujemo ugovornu obavezu. To je vrlo nezahvalno uloga za novu administraciju i možda neodgovorno finansijsko ponašanje prethodne administracije, koja je u prethodnoj godini najavila i započela radove bez sredstava obezbijeđenih u budžetu.

Ono što je bilo na nama jeste da izvedemo radove do nekog nivoa gdje su oni sigurni u smislu da voda i atmosferske prilike ne naruše to što je već uloženo, te da razgovaramo sa izvođačem da napravimo pauzu dok ne obezbijedimo finansijska sredstva u narednom periodu. Ono što mi negdje pretpostavljamo jeste da je prethodna gradska administracija imala podršku Vlade Republike Srpske, da će se ona uključiti u finansiranje, a s obzirom da mi u ovim trenucima nismo dobili takvu podršku trenutno smo u statusu kvo, gdje razmišljamo kako obezbijediti ta sredstva.

Postoji li mogućnost da se taj projekat ipak nađe u planu kapitalnih investicija za dugoročniji period?

Plan kapitalnih investicija ima različite izvore finansiranja. S jedne strane on sadrži projekte gdje već imate jasno definisane izvore finansiranja, pa čak i projekte koji su već u realizaciji, ali imate i definisane projekte koji su važni za budućnost i razvoj grada, ali za koje tražite izvor finansiranja. Takav je zasigurno projekat mosta u Docu i kao takav će biti kandidovan u planu kapitalnih investicija, ali sa naznakom da tražimo izvore finansiranja i da trenutno ne možemo ići dinamikom kojom bismo voljeli.

Administrativne takse, naknade, dugotrajne procedure često su prepreka potencijalnim investitorima za eventualna ulaganja u Banjaluci. Kakvi su Vaši planovi u pogledu proširenja olakšica i stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijenta u Gradu?

I u prijašnjoj ulozi savjetnika za ekonomska pitanja imao sam vrlo značajnu ulogu u razgovoru sa stranim investitorima, gdje smo od investitora tražili odgovor šta je to što je njima bitno, a što mi možemo da učinimo da olakšamo poslovanje i dolazak u Republiku Srpsku i Banjaluku. Negdje smo naišli na zajednički imenilac da je potrebno raditi na radnoj snazi, jednostavnijim procedurama, ali za ozbiljne investitore, takse koje grad naplaćuje su minimalne, pa i beznačajne. Ono što je najvažnije u ovom trenutku za nas, a što se nameće kao plan za naredni period jeste pronaći nove lokacije za proširenje poslovne zone, prostor i parcele koje bi bile u vlasništvu grada ili koje bi grad u zamjeni obezbijedio.

To je nešto što je za nas primarni cilj kako bismo otvorili prostor za primarne investitore, jer njih od lokalne zajednice najvše interesuje da se obezbijedi zemljište  sa odgovarajućom infrastrukturom da bi oni mogli da grade. Takođe, značajno je da se od republičkog nivoa vlasti dobiju odgovarajući uslovi kada je u pitanju poreski tretman, jer najznačajniji fiskalni dio koji država uzima jeste na republičkom nivou vlasti. Ono  što je za nas važno jeste da obezbijedimo infrastrukturu i zemljište za investitore.

Dosta kulturnih, društvenih i sportskih sadržaja u proteklom period obradovalo je Banjalučane. Kakvi su dalji planovi na bogaćenju takvih sadržaja u gradu? Odustaje li se od gradnje Kongresno-koncertne dvorane u Banjaluci?

Definisali smo kalendar aktivnosti koji nam predstoji, a koji treba da obogati banjalučku jesen, te smo za to obezbijedili budžetskih sredstava u skladu sa mogućnostima. Nadamo se da će nam i epidemiološka situacija omogućiti da to i realizujemo. Čini mi se da smo se svi nekako uželjeli normalnog života i svi uživamo  u ovih mjesec dana ljeta, jer smo sve do sada  imali 15 teških mjeseci. Nadam se da će trenutno povoljnija epidemiološka situacija i potrajati.

Kongresno-koncertna dvorana je takođe jedan veliki projekat koji je dio prethodnog plana kapitalnih investicija i biće dio i budućeg plana, ali isto tako za jednu tako veliku investiciju koja prevazilazi gabarite jednog grada, ovdje se ipak radi o gradu koji je neformalno prestonica Republike Srpske i za realizaciju takvog projekta je neophodno da se uključi republički nivo vlasti. To zapravo i jesu investicije republičkog nivoa vlasti u monumentalne građevine, kao što je i izgradnja centralnog spomen-obilježja, gdje smo dobili potvrdu od premijera Srpske da će biti obezbijeđena sredstva, nakon grad obezbijedi regulacioni plan, zemljište i sve potrebne dozvole za gradnju. Očekujemo, nadamo se da će republički nivo vlasti prepoznati i taj projekat kao nešto na čemu trebamo sarađivati.

(Nevena Stanojević)