Kroz Kočićeva djela sazrijevala je i Republika Srpska

Književni razgovori o načinu slikanja krajiških pejsaža i krajiškog života, polemike o srpskom jeziku, ne mogu i nikada neće moći proći, a da se ne spomene intelektualna gromada, Petar Kočić.

U avgustu, možda, snažnije neko ikad oživi bogata Kočićeva misao, duhovna snaga i britkost uma, kada se u njegovom rodnom selu, Stričićima, održava manifestacija u slavu svega onoga što je on bio i ostao, Kočićev zbor. Svi sadržaji posvećeni su njemu, a takav je bio i okrugli sto održan u ponedjeljak uveče u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS, kada su domaći književnici, profesori, prevodioci, esejisti, kritičari, govorili sa velikim poštovanjem o onome što je Kočić ostavio ispod korica svojih knjiga, ali i idejama i zaključcima koje je glasno govorio i od kojih nije odstupao. Okrugli sto vodio je književnik Milenko Stojičić koji je prisutnima priredio malo iznenađenje i prije početka razgovora pustio tonske telegrame o Kočićevom djelu, iz njegove arhive. Dobro poznati glasovi Vide Ognjenović, Predraga Guge Lazarevića, Ivana Lovrenovića, Jovana Radulovića, Miljenka Jergovića i Vladimira Pištala govorili su o Kočiću. Učesnike okruglog stola, ali i posjetioce pozdravio je potpredsjednik Organizacionog odbora Zbora, i predsjednik Društva “Zmijanje”, akademik Vitomir Popović.

– U vremenu u kojem je živio on se borio protiv bosanskog sabora, kako ga je zvao. Borio se protiv Austrijanca Benjamina Kalaja, kao nametnutog stranca, koji je u ime Srba i ostalih vršio vlast, a mi se sada borimo protiv visokih predstavnika koji su takođe Austrijanci – kazao je Popović.

Osvrnuo se i na njegovo djelo “Stradanija”, ističući da se od toga o čemu je u svoje vrijeme pisao Kočić, pa do danas nije mnogo toga promijenilo.

– Prema tome Kočić je sada aktuelniji nego što je ikada bio i zato mi imamo i moralnu i svaku drugu obavezu da se velikanu srpske književnosti odužimo na način na koji je to zaslužio – istakao je Popović.

Da je Kočić naš savremenik, potvrdio je i prošlogodišnji dobitnik nagrade “Petar Kočić”, književnik Zoran Kostić.

– Ono na šta je on ukazivao tada, mislim na njegove publicističke aktivnosti o deformaciji i odumiranju srpskog jezika, upravo danas mi živimo – smatra Kostić.

Ističe da je u nekim njegovim idejama, porukama i književnom djelu, sazrela i Republika Srpska.

– Ona nije bila samo rezultat odbrambenog rata od 1992. do Dejtonskog sporazuma, nego i tekovina, rezultat i plod nečega što je sazrijevalo i kroz srpsku književnost i svoj vrhunac doživjela je u djelima Kočića, Dučića, Šantića, braće Ćorović. Srpska je i njihovo djelo, a na nama je da pokušamo da to djelo sačuvamo, a ne da dozvolimo da se pretvori u duhovnu koloniju, na šta je Kočić ukazivao, da se srpski jezik i srpski narod pretvara u duhovnu koloniju – rekao je Kesić.

Naglasio je da je sudbina jezika jednaka sudbini naroda.

– Na staroslovenskom riječ jazik, označava jezik i narod. S te strane slavimo Petra Kočića, njegujmo i pođimo za idejama na koje je on ukazivao – zaključio je Kesić

Kočić na prvom mjestu

Među prisutnima bio je i ovogodišnji dobitnik priznanja “Petar Kočić”, Milisav Savić.

– Drago mi je što sam ove godine, dobio nagradu “Petar Kočić”, jer ja Kočića smatram za majstora pripovjedača, ima ih još pet, šest, ali Kočića stavljam na prvo mjesto – kazao je on.

Na okruglom stolu učestvovali su i Stevan Tontić, Miodrag Živanović, Milivoj Srebro, Boris Lazić, Nataša Glišić i Minja Golubović.

(Glas Srpske)