“KROZ PUSTINJU BOLJE KARAVANOM, NEGO SAM” Da li je NATO podrška i garant mira i stabilnosti u BiH? 

Da li je NATO podrška i garant mira i stabilnosti u BiH?

Odgovor na ovo pitanje, ali i analizu uticaja NATO na ove dvije komponente dali su gosti treće emisije “BiH nije u NATO, ali je NATO u BiH”, koju realizuje portal Banjaluka.net u saradnji s Ambasadom SAD u BiH. O ovoj temi sa Vedranom Škorom razgovarali su doc. dr Saša Mićin, direktor Instituta za bezbjednost Fakulteta bezbjednosnih nauka Univerziteta u Banjoj Luci, prof. dr Armin Kržalić, Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA, i Josip Zelenika, politički analitičar iz Širokog Brijega.

Sagovornicu su saglasni da je NATO doživio evoluciju, od momenta formiranja do današnjih dana, ali i naveli da se ne smije dopustiti da današnja događanja promijene sliku saveza koji traje 50-60 godina.

Prema mišljenju doc. dr Saše Mićina, politika neutralnosti, odnosno blokovskog nepripadanja kada je riječ o NATO integracijama, BiH donosi najviše benefita.

“Kada se veliki tuku, najoptimalnije za BiH je da se drži po strani. Saradnja s NATO-om  se odvija putem programa partnerstva za mir, koji neko tumači na način da je BiH već ušla ili nije ušla u NATO. Postoji puno razloga zbog kojih ne treba trčati u NATO savez, pogotovo što NATO savez i sam ima unutrašnjih problema, a to možemo da vidimo i kada je u pitanju Turska i saglasnost za Finsku i Švedsku. Javljaju se mnoge trzavice”, kazao je Mićin.

Prof. dr Armin Kržalić iz Sarajeva, ipak smatra da su politička previranja u posljednje dvije godine argument da BiH treba da preduzima aktivnosti da postane punopravna članica NATO, ali uvažavajući stavove i strukture i stanovništva BiH.

“Potrebno je da se dođe do zaokreta u politici BiH, kao što se desilo u Finskoj i Švedskoj. Nosioci tih promjena bili su sigurnosni, bezbjednosni aspekti. Treba uvažavati činjenice u oba entiteta u BiH, ali se te činjenice ne mogu same promijeniti ukoliko imamo politike koje na sav glas zagovaraju samo deklarativno pristupe za članstvo, a politički, na terenu, ne radi ništa po tom pitanju. Ukoliko izvažemo sve činjenice, vidjećemo da su uvijek u prednosti one koje kažu da je bolje biti dio čanstva i da je bolje putovati kroz pustinju karavanom nego sam”, naglašava Kržalić.

Da NATO integracije nemaju alternativu i da BiH nema mogućnost bilo kog drugog bezbjednosnog saveza, jer je NATO najveći i najjači savez u istoriji čovječanstva, smatra Josip Zelenika, politički analitičar iz Širokog Brijega.

“Što se tiče političkog aspekta NATO članstva BiH, mislim da mir i stabilnost u političkom kontekstu kada promatramo zahtjeve za članstvom u NATO BiH unosi baš nemir i nestabilnost u političke odnose. Nažalost, još uvijek i privid da jedna sredina unutar BiH, narod, kolektivitet, ne želi ući u NATO jeste pozicioniranje Republike Srbije, kao neutralne države, koja posmatra BiH kao demilitariziranu zonu, gdje su oružane snage na ivici postojanja, nemaju ni plaće, ni oprema i da ništa nije na razini NATO. Što se tiče drugog segmenta bosanskohercegovačkog društva, jasno je iz dosadašnjih izjava političkog rukovodstva Hrvata u BiH, da oni podržavaju članstvo BiH u NATO savezu, u paketu sa EU”, rekao je Zelenika.

Zelenika naglašava da su sve tranzicijske zemlje od devedesetih do danas postale članice NATO saveza, prije nego što su postale članice EU.

“To znači da su se one odlučile prvo vojno osigurati, a zatim krenuti u tu političku uniju. Ne smijemo dopustiti da današnja događanja promijene sliku saveza koji traje 50-60 godina”, ističe Zelenika.

Mićin je dodao da je NATO evoluirao od momenta osnivanja, kada je imao nekakvu fukciju, do saveza koji sada služi kao poluga da se uvede demokratija u svijetu.

“Jedan od osnovnih postulata NATO je razvoj demokratskog društva, čuvanje demokratije i slično, a ko određuje šta je demokratija? Ako posmatramo iz ugla NATO istorijskog razvoja, kada je NATO zvanično formiran, on je imao funkciju kontrabalansa u odnosu na Sovjetski Savez pod Staljinom. I tada su politike o kojima danas govorimo imale smisla, u tim geopolitičkim odnosima.  Međutim, to se sve mijenja u zadnje vrijeme, pogotovo sa vojnog stanovišta BiH u NATO. Da li imamo neku ugroženost? Da li će nas napasti Srbija ili Hrvatska? Sa druge strane, kapacitet Oružanih snaga BiH je vrlo nizak, čak se postavlja pitanje funkcionalnosti, da ne pričamo o borbenoj moći i mogućnosti bilo kakve reakcije. Imali smo raspad sovjetskog bloka, nema više Varšavskog ugovora, a NATO je i daje prisutan”, istakao je Mićin.

Mićin dodaje da i BiH kada bi postala članica NATO, najlakše može da postane meta, te da članstvo donosi mnogo više negativnih stvari nego benefita.

Kržalić je naglasio da svi u BiH treba da budu svjesni real-politike u zemlji i regionu, te da BiH treba NATO, a ne NATO BiH.

“Koji je glavni adut Republike Srpske da ne treba u NATO? Moramo gledati u budućnost, zbog vrijednosti koje donosi NATO savez. Nama ovdje treba mir i pomirenje, a važno je napomenuti da otkad je savez osnovan, nije zabilježen vojni sukob između članica”, kazao je Kržalić.

Zelenika je istakao da je NATO prije svega politički, kulturološki i ekonomski savez, pa tek onda vojni, te da su ciljevi NATO saveza odbrambeni, ne napadački ili naprijateljski prema Rusiji, kao što se, kako on smatra, prikazuje sve vrijeme.

“Da bismo bili neutralni, moraju da postoje blokovske podjele, a ovdje imamo invaziju u kojoj Rusija proglašava za svog najvećeg neprijatelja NATO i to stavlja u svoje strateške dokumente. Kulturološka povezanost NATO saveza je evidentna u zapadnom krugu. Mi ovdje imamo koncept ili ćemo prihvatiti orijent, istočnu varijantu civilizacije, ili ćemo se prikloniti onome što danas zovemo zapadni svijet, odnosno slobodnim svijetom. Politički koncept NATO saveza kažete da se tu radi o demokratiji, a koji je koncet ljudskih prava, ako nije ono što svi istovremeno čitamo? Ko će kontolirati ta prava, ako ne postoji taj neki globalni, svjetski policajac što je nekad bio UN, pa im sada neko drugi preoteo ulogu”, dodaje Zelenika.

“Određene strukture u BiH za NATO samo zato što su Srbi protiv”

Najviše polemike u studiju izazvao je stav prof. Kržalića da BiH ima svoje vrijednosti i ne treba da prihvata vrijednosti ni istoka ni zapada.

“Svi narodi ovdje imaju svoju kulturu i tradiciju, Treba da se držimo svoje kulture, svoje baštine, ali prihvatiti ono što nam se daje da unaprijedimo svoje ekonomsko blagostaje. To znači da se odmaknemo od vojnog segmenta NATO, da govorimo o drugim vrijednostima, da imamo jednoetničku državu. To bi trebalo da bude razlog svih”, kazao je Kržalić.

Zelenika je odgovorio da o BiH ne možemo pričati kao o jednoetničkoj državi.

“Određenim strukturama u BiH koje slično razmišljaju kao Vi, kojima nije toliko do NATO integracija, koliko im je bitno što je jedan drugi narod u BiH protiv tog NATO-a, pa im godi to kad cijeli svijet proziva taj narod. Oni su za NATO samo zato što su Srbi protiv. To je vrlo loše za BiH”, naglasio je Zelenika.

Zaključuje da BiH treba i mora u NATO integracije samo onda kada se u vezi s tim dogovore sva tri naroda, te da je to stav hrvatskog naroda i HNS, koji se jasno ističe u zadnjim dokumentima.

“Ono što se u Sarajevu promatra kroz NATO integracije, čini mi se da je zadovoljavanje samo političkog segmenta, vojni je stagnirao, u smislu pomoći i obuke prema NATO standarda”, zaključuje Zelenika.