Kum AI-ja poslao poruku mladima: Nema razloga za optimizam
Geoggrey Hinton, dobitnik Nobelove i Turingove nagrade za rad na mašinskom učenju, kojeg u naučnim i tehnološkim krugovima često nazivaju “kumom vještačke inteligencije”, nedavno je u razgovoru za Financial Times poručio mladima da ne bi trebali s optimizmom gledati na razvoj vještačke inteligencije.
Hinton danas rijetko govori o pozitivnim doprinosima koji se mogu očekivati od AI-ja, a da istovremeno ne upozori na njegove opasnosti.
Njegovo ime ušlo je u historiju zahvaljujući otkrićima iz osamdesetih godina 20. vijeka koja su omogućila razvoj današnjih dubokih neuronskih mreža. No, u posljednje dvije godine postao je najpoznatiji pesimista kada je riječ o budućnosti AI-ja.
U tome nije usamljen. Slično razmišljaju i mnogi drugi ljudi koji se bave razvojem AI-ja, poput suosnivača Instituta za istraživanje mašinske inteligencije Eliezera Yudkowskog, vlasnika xAI-ja Elona Muska i fizičara s MIT-a, osnivača Future of Life Institutea Maxa Tegmarka.
Manjina će se bogatiti, a većina siromašiti
U nedavnom intervjuu za Financial Times, Hinton je upozorio da svijet ulazi u fazu u kojoj će vještačka inteligencija “stvarati ogromne profite i ogromno bogatstvo za manjinu, dok će većina postajati sve siromašnija”.
“Zapravo, dogodiće se to da će bogati ljudi sve više koristiti AI kako bi zamijenili radnike. To će stvoriti masovnu nezaposlenost i ogroman rast profita. Nekolicinu ljudi učinit će mnogo bogatijima, a većinu ljudi siromašnijima. To nije krivica AI-ja, to je krivica kapitalističkog sistema”, pojašnjava Hinton.
AI kao prijetnja radnim mjestima
Hintonova predviđanja u suprotnosti su s predstavama koje vole isticati neki direktori velikih tehnoloških kompanija, poput direktora OpenAI-ja Sama Altmana, suosnivača i direktora Googleovog DeepMinda Demisa Hassabisa ili direktora Alphabeta Sundara Pichaija, koji uglavnom promovišu optimistične prognoze prema kojima će AI pomoći da riješimo glad, bolesti i klimatske promjene.
Hinton tvrdi da će prvi efekat razvoja AI-ja biti snažan udar na tržište rada. Vještačka inteligencija već sada može automatizirati čitave kategorije poslova – od kancelarijskih do kreativnih – a s napretkom modela u narednih pet do dvadeset godina taj će se proces još ubrzati.
“U tehničkoj zajednici nema puno sumnje u to da će te stvari postajati sve pametnije”, kaže Hinton i postavlja pitanje: šta će se desiti ako AI postane mnogo pametniji od čovjeka?
“Ako je asistent puno pametniji od vas, kako ćete zadržati moć? Jedini primjer koji poznajemo u kojem biće s manjom inteligencijom kontroliše pametnije biće jeste primjer bebe i majke. Kada bebe ne bi mogle kontrolisati svoje majke – umrle bi.”
Hinton na osnovu toga zaključuje da je jedina šansa za čovječanstvo da “projektuje AI tako da nam bude kao majka – jer majka brine za život djeteta”.
Univerzalni osnovni dohodak i ljudsko dostojanstvo
Na pitanje može li se ovaj scenarij ublažiti univerzalnim osnovnim dohotkom – rješenjem koje su predlagali neki tehnološki lideri – Hinton odgovara da to nije dovoljno.
“Univerzalni osnovni dohodak neće riješiti problem ljudskog dostojanstva, jer ljudi svoju vrijednost crpe iz rada”, objasnio je. Drugim riječima, nije dovoljno ljudima dati novac nakon što izgube posao – rad im daje smisao i društvenu ulogu.
Poruka mladima: Nema razloga za optimizam
Možda najpesimističniji dio intervjua odnosi se na mlađe generacije.
Na pitanje kako mladi mogu ostati pozitivni u svijetu koji se suočava s prijetnjom AI-ja, Hinton odgovara:
“U iskušenju sam da pitam – zašto bi ostali pozitivni? Možda bi učinili više kad ne bi bili toliko pozitivni… Zamislite da kroz teleskop možete vidjeti invaziju vanzemaljaca koja će stići za deset godina – biste li se tada pitali kako ostati pozitivni? Ne, pitali biste se: kako ćemo se, dovraga, nositi s tim? Ako ‘ostati pozitivan’ znači pretvarati se da se to neće dogoditi – onda ljudi ne bi trebali ostati pozitivni”, poručio je.
AI i globalna trka
Hinton je u razgovoru, između ostalog, kritikovao američku administraciju zbog nedostatka volje da ozbiljno reguliše razvoj AI-ja, budući da joj je prioritet da ostane ispred Kine u toj trci.
Nasuprot tome, tvrdi da je nakon razgovora s kineskim političarima u Šangaju stekao utisak da Kina tu prijetnju shvata ozbiljno.
“Mnogi političari tamo su inžinjeri. Oni to razumiju na način na koji pravnici i trgovci ne razumiju”, dodao je.
Na pitanje može li se vjerovati Kini da će štititi interese čovječanstva, odgovorio je: “To je sekundarno pitanje. Opstanak čovječanstva važniji je od toga da nam bude lijepo. Možete li vi vjerovati Americi? Možete li vjerovati Marku Zuckerbergu?”
Pesimizam s iskustvom
Hinton je svjestan da njegove godine stavljaju njegove brige u drugačiji okvir.
“Meni je 77 i kraj ionako uskoro dolazi”, rekao je.
No, izrazio je zabrinutost za mlađe generacije, naglašavajući da se čovječanstvo nalazi na historijskoj raskrsnici:
“Nalazimo se u historijskom trenutku u kojem se događa nešto nevjerovatno – a to može biti nevjerovatno dobro ili nevjerovatno loše. Možemo nagađati, ali stvari neće ostati onakve kakve su sada.”
Ne slažu se svi s Hintonom
Važno je naglasiti, kako je navedeno u uvodu, da se mnogi stručnjaci iz oblasti AI-ja ne slažu s Hintonovim pesimizmom.
Na primjer, njegov dugogodišnji kolega i su-dobitnik Turingove nagrade, Yann LeCun, danas glavni naučnik za AI u kompaniji Meta, smatra da su veliki jezički modeli poput ChatGPT-a još uvijek daleko od stvarne inteligencije te da su Hintonove tvrdnje o neposrednim egzistencijalnim prijetnjama pretjerane.
Kritičari takođe naglašavaju da njegove procjene o gubitku radnih mjesta ne uzimaju u obzir istorijske obrasce – gdje su nove tehnologije najprije istiskivale radnike s određenih poslova, ali su zatim otvarale čitave nove sektore zanimanja.
Neki idu i dalje, pa ga optužuju da svojim javnim istupima zapravo pomaže velikim tehnološkim kompanijama – jer bi stroga regulacija ugušila male konkurente i ojačala pozicije velikih igrača, prenosi Index.hr.
Otkriven narko-tunel ispod granice SAD i Meksika: Zaplijenjena tona kokaina VIDEO
