Magazin 24.10.2022.

Laboratorijska dijagnostika bolesti bubrega

ČITANJE: 6 minuta

Bubrezi su organi koji oblikom nalikuju na grah, veličine su šake i smješteni su ispod dijafragme s obe strane kičmenog stuba.

Dr Sanja Kalamanda Ivanjak, specijalista medicinske biohemije i vlasnica „Alfalab laboratorija“ kaže da pravilan rad bubrega ima veliku važnost u cjelokupnom zdravlju organizma, te je njihova najvažnija funkcija održavanje ravnoteže vode u tijelu.

„Usko su povezani s drugim vitalnim organima poput jetre, pluća i srca. Pravilna komunikacija ovih organa održava zdravu ravnotežu krvnog volumena, elektrolita te cjelokupnu dinamiku organizma. Oni čiste  organizam od štetnih materija izlučujući ih u urin, regulišu  krvni pritisak, održavaju naše kosti čvrstima te potiču stvaranje eritrocita koji prenose kiseonik po tijelu“, kaže dr Kalamanda za portal Banjaluka.net.

Foto: ZIPAPHOTO/Borislav Zdrinja

Simptomi bolesti bubraga

Dr Kalamanda kaže da su prvi simptomi koji ukazuju na probleme s radom bubrega: poteškoće s mokrenjem (učestalo mokrenje, peckanje pri mokrenju, nemogućnost kontrole mokrenja i napinjanje prilikom mokrenja), promjena boje urina, bolovi u području mjehura ili bočno, koji se ponekad šire prema trbuhu.

„Mjesto na kojem se javlja bol je dobar pokazatelj vrste problema (bakterijska infekcija, bubrežni kamenac ili bolest bubrega).  Kako bolest napreduje, pojavljuju se i drugi znakovi – otečeni gležnjevi, umor, poteškoće u koncentraciji, smanjeni apetit te neobičan izgled mokraće. Boja urina kod zdravih osoba je žute boje“, ističe dr Kalamanda.

Prema njenim riječima, bez obzira na to što promjenu boje urina mogu uzrokovati razni lijekovi i hrana, svaka boja osim žute se ne smatra normalnom te je potrebno utvrditi uzrok promjene boje.

„Odrasli ljudi obično mokre četiri do šest puta dnevno i to uglavnom danju. Normalna količina urina za 24 sata iznosi od 1500 do 2000ml“, navodi dr Kalamanda.

Bolesti bubrega se mogu javiti kod svakoga, ali su u grupi visokorizičnih sledeće osobe:

  • Osobe sa simptomima bubrežne bolesti
  • Osobe sa dijabetesom
  • Osobe koje teško ili nikako kontrolišu hipertenziju
  • Osobe sa pozitivnom porodičnom anamnezom za bolesti bubrega, šećernu bolest ili hipertenziju
  • Pušači, gojazne osobe i/ili osobe preko 60-e godine
  • Osobe koje dugo vremena piju lekove protiv bolova, kao što su ibuprofen, naproxen, diklofen itd. (tzv. nesteroidne antiinflamatorne lekove, NSAIL)
  • Osobe sa urođenim anomalijama urinarnog sistema

Foto: Ilustracija

Laboratorijske pretrage

Kako rane faze hronične bolesti bubrega protiču uglavnom bez simptoma i jedini način da se otkriju, pored ultrazvučnog pregleda bubrega, su laboratorijski testovi iz urina i krvi.

Dr Kalamanda pojašnjava da ispitivanje urina može biti rutinsko (običan) pregled urina, klirens kreatinina, određivanje proteina u 24-časovnom urinu, mikroalbuminurija, urinokultura i antibiogram.

„Rutinski pregled urina je jednostavan, jeftin i vrlo koristan dijagnostički test (mikroskopski pregled urina i pregled urina pomoću “test-traka”). Abnormalnosti koje se vide pri ovom pregledu urina daju značajne informacije, ali normalan nalaz pri pregledu urina ne isključuje mogućnost bolesti bubrega. Prisustvo proteina u urinu (proteinurija) se viđa u različitim bubrežnim bolestima i se ne smije nikada zanemariti. Ona može biti prvi, najraniji, a ponekad i jedini znak da postoji hronična bolest bubrega“, kaže dr Kalamanda.

Prema njenim riječima, prisustvo leukocita (bijelih krvnih zrnaca) u urinu može da bude znak infekcije urinarnog trakta (UTI), dok prisustvo proteina i crvenih krvnih zrnaca u urinu može da ukazuje na zapaljenjski proces u bubrezima (tj. glomerulonefritis).

Dr Kalamanda navodi da je klirens kreatinina iz uzorka 24-satne mokraće test provjere sposobnosti filtracije bubrega.

„Određuje se preko koncentracije kreatinina u krvi i u 24-satnoj mokraći te se pomoću proračuna procjenjuje koliko je zapravo kreatinina izlučeno putem bubrega. Referentne vrijednosti: Ž 75 – 115 mL/min   M 85-125 mL/min“, kaže ona.

Kod bolesnika sa proteinurijom je veoma važno utvrditi tačnu količinu proteina koju oni gube urinom za 24 časa.

„Ova analiza je korisna u procjeni težine bolesti i u praćenju efekta liječenja zbog smanjenja ovog gubitka. Referentne vrijednosti: do 0,30 g/24h“, pojašnjava dr Kalamanda.

Mikroalbuminurija znači da je vrlo mala količina proteina otkrivena u urinu.

„Ako se utvrdi da je “mikroalbuminurija pozitivna”, to može biti prvi i najraniji znak oštećenja bubrega u dijabetesu. Ovo je veoma značajno, jer je u ovoj fazi oboljenje bubrega još uvek potencijalno izlječivo, uz primjenu pravilne i kompletne terapije. Ukoliko se nalazi u koncentraciji većoj od 30 mg/L prisutna je bubrežna bolest“, kaže dr Kalamanda.

Kad se sumnja na infekciju urinarnog trakta, veoma je bitno ustanoviti o kojoj se bakteriji – uzrokovaču infekcije radi, kao i o osjetljivosti te bakterije na određene antibiotike (antibiogram).

Za rezultate urinokulture i antibiograma, dr Kalamanda kaže da je potrebno 3-4 dana.

Ona za čitaoce portala Banjaluka.net pojašnjava koliko je bitna i analiza ispitivanja krvi, pored ultrazvučnog pregleda bubrega i testova urina kako bi se otkrile hronične bolesti bubrega u ranoj fazi.

Foto: Ilustracija

Ispitivanje krvi

Kretainin i urea

Kreatinin i urea su nusproizvodi metabolizma i normalno se iz krvi preko bubrega izlučuju urinom. Kada funkcija bubrega počne da slabi, nivo kreatinina i ureje u krvi raste.

Rreferentne vrijednosti kretinina u krvi ( preko 18 god.): Ž 44,2- 106,10 umol/L     M 53,00-114,9 umol/L

Rreferentne vrijednosti ureje u krvi (od 19-50 god.):     Ž 2,5-6,7 mmol/L (19-50 god)   M 3,2-7,4 mmol/L

Treba napomenuti da je nivo kreatinina direktno proporcionalan mišićnoj masi ispitivane osobe. Više vrijednosti od navedenih mogu da ukazuju na oštećenje bubrega, ali je ljekar jedini kompetentan da to i utvrdi, jer postoji više stanja kada to ne mora biti tačno. Ovo se naročito odnosi na ureu koja moža biti povišena i u mnogim drugim stanjima, a uz normalan rad bubrega. Kreatinin je svakako pouzdaniji parametar bubrežne funkcije.

eGFR (procijenjena brzina glomerularne filtracije)

Svaki bubreg sadrži oko milion glomerula – malenih filtera koji se sastoje od krvnih žila. Bubrežnu funkciju moguće je ispitati procjenom količine krvi koju glomeruli filtriraju u jednoj minuti. Izračunavanje eGFR temelji se na određivanju kreatinina u uzorku krvi. Što je veća vrijednost kreatinina u krvi, manja je vrijednosti eGFR.

Ukoliko je eGFR manji od 60 mL/min, prisutna je bubrežna bolest.

Pored nabrojanih analiza, često se kod kod bolesnika sa bolešću bubrega rad i analize: koncentracija hemoglobina, cystatin C , šećer (glikemija), albumin, holesterol, elektroliti (Natrijum, Kalijum i Hlor), Kalcijum, Fosfor, Bikarbonat, ASTO titar, C3 i C4 komponente komplementa itd.

Dr Kalamanda napominje da je veoma važno da se i u slučaju postojanja najmanje sumnje na poremećaj rada bubrega odmah urade potrebni pregledi i analize, odnosno da se svako oboljenje bubrega otkrije što ranije iz razloga što se otpadni proizvodi i tečnosti mogu nakupiti do opasnih nivoa u krvi, stvarajući stanje opasno po život.

Alfalab laboratorije rade veliki broj parametara na osnovu kojih se može dobiti kompletna slika o funkciji različitih organa, sistema organa i metaboličkih procesa u organizmu. Opremljeni su najsavremenijom laboratorijskom opremom.

Zahvaljujući njima imate mogućnost da izvršite laboratorijske pretrage u svom domu. Njihov patronažni tim dolazi na vašu adresu u unaprijed dogovorenom terminu. Cijena analiza iznosi kao i u samoj laboratoriji, osim što se izlazak na teren dodatno plaća 10KM.

Foto: ZIPAPHOTO/Borislav Zdrinja

(A.M.)