Politika 08.08.2021.

LAGUMDŽIJA: “Otvoreni Balkan” nije isto što i “srpski svijet”, Komšić i Džaferović griješe

ČITANJE: 4 minute

Bivši ministar inostranih poslova BiH Zlatko Lagumdžija smatra da postoji šansa ako se zajedno postavimo kao regionalni problem pa tako i kao regionalno rješenje.

“Jasno je da smo mi (BiH) tu najkilaviji, da smo i među familijom zvanom Zapadni Balkan mi postali siromašni rođak iz provincije koji je svima pomalo dojadio. Umjesto podjela koje su višedecenijska karakteristika regiona sve vise raste svijest da se region gleda kao nešto što mora biti sve kompaktnije te da moramo mijenjati narativ sukoba i konfrontacije u saradnju i kooperaciju”, kaže Lagumdžija u intervjuu za Raport.

On je mišljenja da je priča o “Otvorenom Balkanu”, dogovoru Srbije, Albanije i S. Makedonije, koja dolazi iz vladajućih krugova u Sarajevu slika ukupnog političkog i intelektualnog stanja.

“Ovdje ne postoji osmišljena državna politika. Ne postoji nešto što se zove osmišljen dijalog u institucijama i društvu u cjelini. Umjesto toga par naših lidera sjednu sa svojim spin doktorima za populizam, pa Otvoreni Balkan porede sa srpskim svetom, da bi nam potom podmetali lažne dileme i divlje teme kako se na ovaj način odustaje od EU i slične koještarije. To jasno pokazuje da nema državničke politike, da nema ekspertnog i institucionalnog dijaloga u javnosti koji se u svakoj normalnoj državi odvija i o manje bitnim temema”, kaže Lagumdžija.

On navodi da se priča o Open Balkan pretvorila u populističko prepucavanje ljudi koji su plaćeni da budu državnici, a ne površni populisti.

“Kada se prije skoro dvije godine pojavila ta ideja, odmah su dva od tri člana Predsjedništva bili protiv bez rasprave i bez ijednog promišljenog argumenta. Prije godinu dana Tramp privodi predstavnike Srbije i Kosova da potpišu sporazum, koji podrazumijeva i taj “Mini šengen”. Nedjelju dana poslije toga naše Predsjedništvo po hitnom postupku se predomisli i zadužuje Savjet ministara da za 30 dana napravi analizu kako bi se donijele odgovarajuće odluke. Normalno bi bilo da je ta analiza napravljena. Ali nije. Umjesto toga Predsjedništvo se budi nakon godinu dana i dvotrećinskim glasom nas obavještavaju da Otvoreni Balkan ide dalje bez nas”, navodi Lagumdžija.

On naglašava da je Otvoreni Balkan bio prilika da Sarajevo bude sjedište toga, jer to ne može biti zamjena ni za Berlinski proces, a još manje za EU.

“Kod nas se svakako nalazi sjedište Regionalnog Savjeta za Saradnju (RCC) i bilo bi logično da smo u centru svakog procesa regionalne saradnje u mjeri u kojoj to ima praktičnu vrijednost i doprinosi ubrzanju ukupnih evroatlantskih integracija”, podsjeća Lagumdžija i dodaje:

– Sada kada su Rama, Vučić i Zaev, izašli, onaj dvojac Komšić i Džaferović je opet bio protiv. Gdje su argumenti? Nema nijednog. Osim priče o srpskom svetu. Dotle su se zapleli u svojoj površnosti i populizmu da su čak i Edija Ramu uvalili u lidera stvaranja srpskog sveta. Kada im to nije dovoljno onda uvode u igru ‘kredibilnu priču’ da je to ruska podvala. Ne vidim ko može progutati ‘lovačku priču’ da je Ruska ujdurma da ekonomski povezuje tri države od kojih su dvije države članice NATO-a”, kaže Lagumdžija.

Upitan šta je razlog za odbijanje te inicijative, Lagumdžija odgovara da je to prije svega nedostatak liderstva i vizije koje se vidi po nedržavničkom ponašanju i površnosti.

Takođe, kaže on, neki misle da je dobro da nastave svoje populističke bitke koje ih održavaju u udobnim foteljama pa su tako spremni i na prepadanjem kroz tzv. srpski svet i ruski utjecaj preko NATO zemalja.

“Da budem jasan, koncept srpskog sveta i zaustavljanje NATO integracija je svakako ozbiljan problem, ali to se ne rješava zaustavljanjem svakog ekonomskog integracionog procesa i saradnje. Naprotiv. Ne znam kome je u Sarajevu u interesu to da recimo krastavci iz Podrinja ne idu bez zadrške na pijacu u Beograd. Kome je u interesu da kamion iz BiH čeka na granici sa Srbijom ili Makedonijom pa da i kamion i roba u njemu postane nekonkurentna”, pita Lagumdžija.

Prema njegovim riječima, Srbija ima Ustavom BiH zagarantovano pravo na specijalne veze sa Republikom Srpskom, koje ne ugrožavaju suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovione, i samo je stvar tehnike kako će Srbija firme iz Republike Srpske uključiti u ovo.

Hrvatske firme iz Bosne i Hercegovine, kaže on, uvijek mogu računati na svoju ‘rezervnu’ integraciju, a to je EU.

“Ne treba velika pamet da dođemo do toga kako će dijelovi Federacije BiH sa bošnjačkom većinom biti ekonomski izolovani”, kaže Lagumdžija.

(SB)