Liberalizacija propisa u Njemačkoj so na ranu domaćoj privredi

Brojne barijere koje su sprečavale građane BiH da odu živjeti i raditi u Njemačku ruši stupanje na snagu treće faze njemačkog zakona, koji donosi brojne pogodnosti za radnike sa Balkana, a posebno zabrinjava što će oni koji odu na “arbajt” u ovu zemlju EU moći bez mnogo muke prevesti užu i širu porodicu.

Ovakve olakšice kod domaćih poslodavaca i demografa gase svaki optimizam jer smatraju da je naša zemlja nemoćna da spriječi dalje migracije.

Prema procjenama, Njemačkoj je potrebno oko 400.000 novih kvalifikovanih radnika godišnje da bi pokrili nedostatak, posebno u oblastima inženjeringa, IT i zdravstvene zaštite.

S tim u vezi, njemačka vlada je prošle godine usvojila zakon o imigraciji stručnih radnika, odnosno proširenje zakonskih rješenja iz 2016. godine, kojim su državljanima Albanije, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije omogućene određene olakšice za ulazak na njemačko tržište rada.

Novi zakon je proširen i izmijenjen, s tim da se izmjene ne odnose na poslove čije je obavljanje zakonom vezano uz nostrifikaciju diplome, na primjer akademskih zanimanja, poput medicinskih ili njege nemoćnih.

Unaprijed izgubljena bitka

Predsjednik Područne privredne komore Doboj Radovan Pazurević kaže za “Glas Srpske” da je situacija odavno zabrinjavajuća i da novi propisi samo produbljuju muke privrednika.

– Činjenica je da i nama nedostaje radnika za apsolutno sve djelatnosti, naročito zanatske, koje pomalo padaju u zaborav. Situacija u domaćoj industriji je trenutno mirna, nemamo velikih potraživanja, dodatnih ugovora ali bez obzira na to zabrinjava činjenica da inostrani moćnici, ljudi koji vedre i oblače ekonomijom, vape za radnicima i da će zasigurno opet povući dio naših ljudi. Sigurno nas u narednim godinama čekaju strahoviti problemi zbog nedostatka radnika – rekao je Pazurević.

Pazurević smatra da Srpska i FBiH u ratu za radnike protiv moćnog neprijatelja , kakva je bogata Njemačka, ne mogu pobijediti.

– Bojim se da ne možemo učiniti ništa. Sa privrednim aktivnostima koje imamo pitanje je možemo li opstati. Dugoročno gledano plašim se da ćemo biti osuđeni na preživljavanje i da ćemo ostati na repu privrednog razvoja. Naše firme koje stvaraju dodatnu vrijednost i donose devizni priliv su u prilično slaboj kondiciji. Mahom je riječ o firmama sa radno intenzivnim, ali niskim akumulativnim privrednim djelatnostima. Od 59.000 radnika u realnom sektoru, 23 odsto su radnici iz sektora kože, tekstila, obuće što je porazno – zaključuje Pazurević.

Slično razmišlja i demograf Stevo Pašalić.

– Njemačka je toliko liberalizovale uslove kako bi maltene svakog živog privukla sebi. Zapad nam sebično i licemjerno otima radnu snagu, a onda Srpskoj prebacuje kako gubi stanovništvo. Prikazuju da su zabrinuti za BiH, za Balkan, a decenijama nam otimaju ljude, do zadnjeg radnika. Ne samo nama, nego cijelom regionu. To pitanje ne možemo riješiti bez njih, sve i kad bi htjeli. Nijemcima je cilj da sačuvaju svoju ekonomiju, a novim olakšicama će intenzivirati odlazak sa Balkana – kazao je Pašalić za “Glas”.

Migracije su, prema njegovim riječima, najveći demografski problem BiH.

–  Ne možemo zamjeriti našim građanima što idu jer im ne možemo pružiti uslove kakve može Njemačka. I nije to do politike, iako se kod nas prst krivice upire uglavnom u političare. Problem je složen. Sa druge strane, ne vidim da se mi ozbiljnije bavimo tim pitanjem. Ništa nam ne znači donošenje novih strategija o demografskoj obnovi, to je samo dokument na dokument – smatra Pašalić.

Jačati privredu

Predsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić kaže za “Glas” da je mnogo aspekata koji se moraju mijenjati, a prvi je jačanje poslovnog ambijenta koji će omogućiti kompanijama u BiH da se razvijaju, da imaju proizvode većeg stepena finalizacije, skuplje i sa većom dobiti kako bi poslodavci mogli obezbijediti veće plate zaposlenima.

– Stalne priče o krizama, ratovima, nesrećama kroz koje se ova zemlja prikazuje znatno lošijom nego što stvarno jeste moraju prestati. BiH je spremnija od svih drugih zemalja zapadnog Balkana za pristup EU zbog toga što je veliki broj naših kompanija dobro pozicioniran u globalnim lancima snabdijevanja. To je priča na kojoj svi moraju raditi. Ne mogu samo privredni subjekti da se bore, dok od političara stižu suprotne poruke – kazao je Jašarspahić.

On smatra da bi privreda BiH trebalo da forsira projekte poput onih gdje se domaće kompanije angažuju u Njemačkoj putem sistema detašmana.

– Po tom ugovoru, svaki dan na njemačkim gradilištima može da radi nekoliko hiljada radnika iz naših firmi. To su stvari koje bi trebalo maksimalno gurati, da nam ne odlaze radnici nego firme koje su registrovane ovdje, a u Njemačkoj rade po ugovorima i vraćaju se opet u BiH. Porezi i doprinosi se plaćaju u matičnoj zemlji, te firme su takođe angažovane ovdje, tako da su koristi višestruke. Svaki drugi oblik odlaska naših ljudi je poguban za privredu oba entiteta – dodao je Jašarspahić.