Svijet 20.10.2020.

List “Wall Street”: Za koga će glasati 750.000 američkih Srba?

ČITANJE: 5 minuta

“Kada je najmlađa ćerka predsjednika Donalda Trampa, Tifani, prošlog proljeća obavila stimulativnu posjetu srpskoj prijestonici Beogradu, njeno putovanje je označilo početak ponovnog zagrijavanja odnosa između Sjedinjenih Država i Srbije. Sa procijenjenih 750.000 srpsko-američkih Amerikanaca u Sjedinjenim Državama, nastanjenih u brojnim ključnim državama na bojnom polju, uključujući Arizonu, Ohajo, Mičigen, Viskonsin, Floridu i Pensilvaniju, mnogi se sada pitaju za koga će glasati na predstojećim predsedničkim izborima 2020. godine?”, navodi list “Wall Street International Magazine”.

Medij dodaje da sa jedne strane, s nemirima koji se rasplamsavaju u cijeloj naciji, neki Srbi ipak razmatraju demokratskog kandidata Džoa Bajdena.

“Ova pandemija teško je pogodila sve imigrantske zajednice, a ekonomski uticaj jako opterećuje i našu zajednicu. Mnogi ljudi žele da podrže kandidata koji stavlja ta pitanja i potencijalna rješenja u prvi plan svoje platforme”, rekao je za pomenuti list Ivan Grujić iz Mičigena.

Međutim, kako se u članku dodaje, ono što mnogima Srbima pravi pauzu jeste nesrećno ponašanje gospodina Bajdena prema Srbiji tokom sukoba 1999. godine.

Tokom 78 dana, NATO avioni su nemilosrdno bombardovali ciljeve širom Srbije u znak podrške albanskim pobunjenicima, kršeći Povelju UN i bez pristanka Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Srbi nisu zaboravili oduševljenu podršku gospodina Bajdena kampanji bombardovanja, koja je pokrenuta na uglavnom civilne ciljeve, uzrokujući masovne žrtve i teško oštećenu infrastrukturu. Mnogi smatraju da je upotreba osiromašenog uranijuma u ​​kasetnoj municiji i granatama u kosovskom ratu razlog za visoke stope leukemije danas u regionu. Još gore, u 2008. godini Srbija je imala najveću stopu smrtnosti od raka dojke, podsjeća “Wall Street”.

“Mnogo srpskih Amerikanaca politiku Bajden-ere prema Srbiji vidjelo je kao šamar s obzirom na to da su dvije države bile saveznice u oba svjetska rata. Oštar kontrast 28. jula 1918. godine, kada je predsjednik Vudro Vilson naredio da se zastava Srbije zavijori nad Bijelom kućom u znak solidarnosti Amerikanaca sa srpskim narodom tokom Prvog svjetskog rata. Do danas je tu čast samo šačica zemalja uživala. Tamo gdje gospodin Bajden ne uspije kod nekih Srba, gospodin Tramp je uspio kod drugih. Poslije 2008. godine, kada je srpska pokrajina Kosovo i Metohija jednostrano proglasila nezavisnost, stvorio se zastoj između Srbije i njene odmetnute provincije, prekinut prije samo nekoliko mjeseci pregovorima koje je u Bijeloj kući posredovao gospodin Tramp. U vezi sa značajnim i brzim ponovnim oživljavanjem odnosa između Sjedinjenih Država i Republike Srbije, neki Srbi se pitaju da li je gospodin Tramp predsjednik za njih”, piše autor Mark Roberts za “Wall Street”.

Dodaje da od velikog značaja za srpske Amerikance, sporazum obavezuje na zaštitu i promovisanje slobode vjeroispovijesti, uključujući obnovljenu međuvjersku komunikaciju i zaštitu vjerskih objekata.

“Mnogi njihovi sunarodnici bili su svjedoci pljačkanja njihovih vjerskih mjesta i skrnavljenja pravoslavnih hrišćanskih groblja. Prema Međunarodnom centru za tranzicionu pravdu, kosovski Albanci su uništili 155 srpskih pravoslavnih crkava i manastira u periodu od juna 1999. do marta 2004. godine”, podsjeća medij i potom citira Aleksandru Tešanović koja je lično svjedočila situaciji na KiM tokom putovanja 2018. godine.

“Mislim da je za mnoge od nas Kosovo već dugo vremena zabrinjavajuće. Mnogi Srbi su bili prinuđeni da pobjegnu sa Kosova, tražeći utočište u inostranstvu. Neki su ostali i žive u žalosnim uslovima. Stope kriminala su visoke, segregacija česta i pristup funkcionalnim institucijama gotovo da i ne postoji za Srbe u regionu. Dakle, viđenje predsjednika koji barem prepoznaje pravu sliku onoga što se tamo zapravo događa i radi na rezolucijama, definitivno utiče na naše odluke”, kaže ona.

Ana Petronijević, direktorka strateškog partnerstva za humanitarnu organizaciju “28. jun”, prve organizacije iz regiona kojoj je dodijeljen specijalni konsultativni status pri Ekonomskom i socijalnom savjetu Ujedinjenih nacija (ECOSOC), kaže da se veliki dio humanitarnog rada naše organizacije na zapadnom Balkanu, naročito na Kosovu, odnosi na posljedice NATO agresije.

Petronijevićeva vjeruje da bi osjećaji oko ovog međunarodnog pitanja mogli da vode glasove mnogih Srba na biralištima.

“Wall Street” navodi da iako glavni grad Srbije cvjeta kulturom, istorijom i turizmom, to je snažan kontrast drugim regionima, u kojima se srpsko stanovništvo bori. Sprovođenje humanitarnog rada u pokrajini Kosovo i Metohija i dalje je teško zbog etničkih tenzija između Srba i Albanaca. Gospođa Petronijević i ostatak organizacije “28. jun”, koja se može pohvaliti najvećim globalnim brojem bilo koje organizacije koja deluje u regionu, pomno prate izbore.

“Vidjeli smo kako je uništavanje infrastrukture direktno stvorilo ciklus siromaštva i dugoročnih nedaća u regionu. Još više zabrinjavaju direktni efekti na zdravlje ljudi koji su bili žrtve agresije. Naša organizacija je marljivo radila na pružanju finansijske i medicinske pomoći tim pojedincima. Veliki dio naših donatora boravi u Sjedinjenim Državama i čini se da im je uticaj ovog vremena u istoriji na njih i njihove najmilije u prvom planu”, kaže ona.

Predsjednik organizacije “28. jun”, Filip Filipi, slaže se s gospođom Petronijević, takođe izražavajući svoje mišljenje da “iako je pandemija sigurno direktno uticala na zajednicu, Srbi-Amerikanci se živo sjećaju bombardovanja njihove domovine 1999. godine i favorizovane nesankcionisane agresije uspostavljanjem političara sa obje strane prolaza, uključujući tadašnjeg Džoa Bajdena”.

“U trci koja će se svesti na žicu i gdje će se računati svaki glas, za mnoge od 750 000 srpsko-američkih Amerikanaca u Sjedinjenim Državama, izbor koji će imati 3. novembra nesumnjivo će biti težak”, zaključuje “Wall Street”.

(E.M/Banjaluka.net)

Oznake: izbori SAD