LISTA: Najtraženije knjige u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS

Knjiga “Ubiti pticu rugalicu”, autorke Harper Li najčitanija je ovog ljeta u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske, a u korak je prate “Beleške jedne Ane” Mome Kapora, te “Čovek po imenu Uve” Fredrika Bakmana.

Prema riječima bibliotekara u NUB RS Aleksandre Glišić velika čitanost ovih knjiga dokazuje da kvalitetna djela nisu zanemarena među čitaocima.

– Zanimljivo je da je Haleid Hoseini sa romanom “Lovac na zmajeve” godinama među najčitanijim naslovima, a trenutno je na četvrtom mjestu. Pandemija je vratila “Besnilo” Borislava Pekića među najtraženije naslove, a ovaj roman jednako zanima i mlade stare. Snaga Pekićeve riječi i dubina misli zahtijevaju ozbiljnog i promišljenog čitaoca, a takvih imamo mnogo u našoj biblioteci – istakla je Glišićeva za “Glas Srpske”.

Dodala je da ih posebno raduje što se u vrhu liste najčitanijih naslova nalaze kvalitetna djela, što dovoljno govori o strukturi ljudi koji uzimaju knjige sa polica u NUB RS.

– Što se žanrova tiče, uvijek postoje oni koji isključivo čitaju trilere, zatim ljubitelji ljubavnih romana, ali i oni koji se najradije bave istorijskim temama – objasnila je Glišićeva.

Pored pomenutih djela na ljestvici najčitanijih nalaze se i “Njegove bele rukavice” Jelene Bačić Alimpić, te roman “Nikad nisam” Vesne Dedić. Govoreći o najljepšim stranicama svjetske književnosti Glišićeva je ispričala da se čitaoci često opredjeljuju za djela Fredrika Bakmana.

-”Čovek po imenu Uve” visoko je na trećem mjestu čitanosti, ali interesantno je da su i druga Bakmanova djela omiljena među članovima NUB RS. To su “Moja baka vam se izvinjava” i “Put do kuće svakog jutra sve je duži”, a liste čekanja onih koji su rezervisali neki od ovih romana uvijek su duge što potvrđuje da je ovaj skandinavski majstor pisane riječi osvojio domaće čitaoce – kazala je Glišićeva.

Dodala je da se ljubitelji književnosti često opredjeljuju i za roman “Lovac u žitu” američkog pisca Džeroma Dejvida Selindžera. Knjige otkrivaju čarobne svjetove i spajaju ljude različitih kultura, epoha i nacija lomeći okove vremena. Pomenuta djela nastajala su u različitim periodima i opisivala su probleme s kojima su se ljudi tada suočavali sačuvavši duh vremena. Njihova čitanost pokazuje da ljudi i danas tragaju za odgovorima na skoro ista pitanja, a ovim tekstom opisaćemo prvih pet naslova za koje su čitaoci NUB RS najčešće birali.

“Ubiti pticu rugalicu”

Riječ je o američkom dramskom romanu napisanom 1960. godine koji govori o silovanju i rasnoj diskriminaciji, temama koje su i danas, nažalost, veoma aktuelne. Prema riječima Aleksandre Glišić ovaj klasik, ovjenčan Pulicerovom nagradom, privlači čitaoce svih generacija. Roman govori o rasnoj nepravdi i uništavanju nevinosti, ali kroz njega autorka Harper Li govori o društvenim slojevima, hrabrosti, saosjećanju i ulogama žena na američkom Jugu. Zanimljivo je da su britanski bibliotekari ovaj roman postavili iznad Biblije, a po njemu je snimljen i film 1962. godine.

“Beleške jedne Ane”

Kultna knjiga srpskog pisca Mome Kapora, objavljena 1972. godine, zauzela je drugo mjesto na listi najčitanijih knjiga u NUB RS.

– Iako često ljudi misle da je ovo štivo namijenjeno mladima, nerijetko stariji čitaoci traže ovaj naslov želeći da ponovo pročitaju Anine misli i dosjetke – objasnila je Glišićeva.

Kaporova Ana je arhetip Beograđanke koju i danas srećemo na ulicama. Čitamo o svijetu iz ugla jedne tinejdžerke, koji je ispričan prepoznatljivim beogradskim žargonom. Knjiga je analiza jednog vremena koja nas podstiče da razmišljamo o vječnim pitanjima koja, kao i generacije prije nas, svakodnevno sebi postavljamo.

“Čovek po imenu Uve”

Većina čitalaca koja pročita ovo djelo, zahvaljujući Uveu i Bakmanu uz suze i smijeh počinje da saosjeća sa džangrizalima svog života. Čitajući stranice ove knjige naprosto poželite da se odselite u Skandinaviju. Uve je jedan od onih koji se ne libi da kaže u lice svakome ono što misli. On svakog jutra ide da vidi ko je šta skrivio u naselju u kojem živi. Premješta bicikle i provjerava da li je đubre pravilno razvrstano iako godinama nije predsjednik kućnog savjeta. Međutim, iza njegove mrzovolje krije se tuga. Knjiga nam pokazuje kako nečiji život može imati snažan uticaj na bezbroj drugih ljudi.

“Lovac na zmajeve”

Premještamo se u period pada monarhije u Avganistanu, u vrijeme Sovjetske invazije i masovnog odlaska izbjeglica u obližnji Pakistan i daleke Sjedinjene Američke Države. Ovo je priča o jednoj drugačijoj kulturi od naše, o okrutnosti i žestokoj ljubavi. Hoseini nam ovim djelom opisuje koliko se njegov narod bori da bude pobjednik, da bude iznad sila nasilja koje mu i danas prijete. Ovo je intimna priča o porodici i prijateljstvu, izdaji i spasenju. Iako su stranice ove knjige na momente teške i surove, ovo je prije svega djelo koje odiše ljubavlju.

“Besnilo”

S obzirom na to da vlada pandemija virusa korona, ne čudi što čitaoci često biraju ovaj roman Borislava Pekića koji nas vodi na londonski aerodrom Hiltrou koji biva pogođen epidemijom vještačkog mutant virusa, odnosno bjesnila. Međutim, zaraženi ljudi vode rat ne samo sa zlokobnom epidemijom, nego i sa bjesnilom u sebi i bjesnilom koje vlada u okolini. U toj borbi otkrivamo zastrašujuću istinu o ljudskoj prirodi koja pokazuje da nam nije potreban virus da bi ludilo koje s rođenjem nosimo iskazalo sve svoje vidove i probilo sve obzire i samopoštovanje.

“Moja baka vam se izvinjava”

Nakon uspjeha “Čoveka po imenu Uve” i ovaj roman Fredrika Bakmana koji je objavljen 2013. godine osvojio je čitaoce. Djelo dočarava avanturu sedmogodišnje Else koja pronalazi bakina pisma u kojima se starica izvinjava svim ljudima kojima se zamjerila tokom života. Ovo je roman o životu i smrti, te o pravu na različitosti.

(SB)