Magazin 01.12.2015.

Ljutnja stvara stres, bijes, nesanicu, škodi srcu…

ČITANJE: 4 minute
bijes
Neko vas je mnogo povrijedio i ne možete da pređete preko toga? Najbolja stvar koju možete da učinite je da pustite to osjećanje, jer time najviše kažnjavate psihičko i fizičko zdravlje.

Ljudi imaju urođene obrambene nagone, a to se odražava i na međuljudske odnose, pa ako nam neko nanese nepravdu – tražimo pravdu i zadovoljenje.

Ako to izostane, javljaju se ljutnja i zamjeranje, koji mogu trajati i godinama. Da li je to toliko loše? Zapravo jeste, tvrde stručnjaci, koji ne vide ništa loše u kratkoročnom bijesu, ali onaj hronični i usmjeren na neku konkretnu osobu ima brojne nuspojave na nas same, pa zapravo više kažnjavamo sebe nego onoga ko nas je povrijedio.

“Njegovanje” ljutnje škodi zdravlju srca

Nakupljena osjećanja ljutnje i bijesa kojih čovjek ne može ili ne želi da se riješi snagom svoje volje utiču i na fizičko zdravlje, pokazalo je istraživanje časopisa američkog Udruženja za zdravlje srca. Ono je otkrilo da ljutnja povećava nivo hormona kortizola i adrenalina što, posmatrano na duge staze, opterećuje srce i okidač je kardiovaskularnih bolesti.

Utiče na djecu

Mala djeca više zavise od uslova u svojoj okolini nego odrasli. Tako vaše dijete može više da ispašta zbog ljutnje koju vi osjećate prema nekome nego što biste ikada pomislili. Čak i ako ne pokazujete otvoreno bijes, djeca imaju nevjerovatan smisao za “upijanje” tuđih osjećanja, a uz tako nešto u svojoj okolini razviće osjećaj nesigurnosti.

Bijes utiče negativno na mentalno zdravlje

Niko nije imun na povremeno uzrujavanje, ali ljudi koji iznova vrte scenario u kom ih je neko povrijedio time mogu ozbiljno da ugroze svoje mentalno zdravlje. Negativna osjećanja i razmišljanja su okidači povećane tjeskobe, a dok su ta osjećanja možda koristila našim precima, u današnjem složenom tehnološkom svijetu su prije smetnja nego pomoć. Ljudi usljed velike količine ljutnje postaju otresiti, lakše pucaju i iskaljuju svoje frustracije na drugima, a njihova samokontrola slabi. To povećava rizik od raznih mentalnih poremećaja.

Hronična ljutnja je okidač dijabetesa

Prema podacima američkog Nacionalnog instituta za zdravlje, bijes može dovesti do nastanka dijabetesa tipa 2. Iako ne postoji direktna veza između temperamenta i rizika od šećerne bolesti, oni koji su češće ljuti prema istraživanjima imaju za oko 34 posto veći rizik od nastanka bolesti.

Zamjeranja “hrane” stres

Već je dovoljno frustrirajuće biti u situaciji u kojoj nas je neko povrijedio, a dalje “kopanje” po tome koji su mu bili motivi i kako ga kazniti samo produbljuje negativna osjećanja. Gorčina i stres povećavaju broj otkucaja srca i nivo stresa, a psiholozi navode samo jedan protivotrov, a to je oproštaj. Pritom niko ne kaže da se treba praviti kao da se ništa nije dogodilo. Često je najbolje potpuno se pomjeriti od “agresora”, i nakon toga nema smisla o tome više razmišljati.

“Opraštanje” popravlja raspoloženje

Prema eksperimentu objavljenom u časopisu “Socijalna psihologija i nauka ličnosti”, ispitanici su dobili zadatak da razmisle o tome ko ih je u životu povrijedio, nazovu tu osobu i kažu im da im opraštaju (pod uslovom da to sami žele). Kod onih koji su to učinili došlo je do trenutnog popravljanja raspoloženja za razliku od onih koji su rekli da nemaju namjeru da oproste.

Nakon oproštaja se lakše spava

Prije spavanja većina ljudi u glavi vrti misli na koje ne mogu da utiču, a opterećuju ih. Čak i ako znaju da sami nisu pogriješili, to što im je neko skrivio često je predmet tih nevoljnih misli koje hrane bes, pa i mržnju. To automatski utiče na ojsećaj pripravnosti i budnosti. Istraživanja pokazuju da ljudi, koji lakše puštaju stvari iz prošlosti i prihvataju ih kao nešto što ne mogu više da promjene, znatno bolje spavaju.

Ljudi koji znaju da oproste imaju kvalitetnije odnose

I drugi odnosi u vašem životu mogu da prosperiraju nakon što oprostite onima koji su vas nekada povrijedili. Većina ljudi smatra da će ih to učiniti ili prikazati slabim, ali Gandi je jednom rekao “opraštanje je osobina snažnih”, jer je potrebno mnogo hrabrosti i mudrosti da se udaljimo od bolnog iskustva. Time pokazujete da ste “veliki čovjek” i neko ko je sposoban da izgradi kvalitetne odnose.

(24sata.hr)