Loš kvalitet vazduha u Banjaluci pogoršao sezonu respiratornih oboljenja
Prije nešto više od mjesec dana, Banjaluka je bila drugi najzagađeniji grad na svijetu.
Za izuzetno loš kvalitet vazduha, između ostalog, kriva je gusta magla, koja je prethodnih dana obavila Banjaluku.
Na sreću zaduvao je vjetar koji je malo promijenio situaciju.
Banjaluka nezavidno visoko kotira na listi najzagađenijih gradova svijeta. Građani su oprezni.
Najveća zagađenost bilježi se u zimskom i jesenjem periodu, pojašnjavaju stručnjaci.
– U periodu od 1. do 15. januara prekoračene su granične tolerantne vrijednosti za suspendovane čestice od 15 dana, prekoračene su 7, dok ostale vrijednosti ne prelaze ni tolerantne ni granične vrijednosti – kaže Zlatko Đajić.
Narušen kvalitet vazduha građani mogu jasno da osjete u danima kada je primjetna gusta magla. Ozbiljnije zdravstvene tegobe mogu da osjete plućni bolesnici, kao i osobe oboljele od karcinoma.
– Prosto je negdje osjetno i pri udisanju, naročito kod osjetljivih kategorija, teže se diše i vazduh ima neki specifičan miris. Kada su dani sa maglom to dodatno pogoršava stanje. U tim danima nije preporučljivo izlaganje pretjeranim fizičkim aktivnostima na otvorenom, kao što su vježbe, trčanje – rekla je Dušica Pešević.
Pored vjetra i magle, na nivo zagađenja znatno utiču temperaturne oscilacije kao i geografski položaj.
Dušica Pešević dodaje i da gadovi u kotlinama kao što je Banjaluka imaju specifičnost da se dodatno pogoršava kvalitet zbog spuštanja hladnih masa sa okolnih brda, taj hladniji vazduh ujezeri se u kotlinama i on ne omogućava to vertikalno strujanje zagađenih materija, a ako su dani bez vjetra onda nemamo ni horizontalno strujanje i prosto tada će se povećati koncentracija zagađenosti.
– I vremenske prilike jednim stepenom utiču na ovo zagađenje gdje su neobično visoke temperature za ovo doba godine i stvara se temperaturna inverzija – rekao je Zlatko Đajić.
Faktor promjene može da bude i čovjek. Apel je da se posveti pažnja prilikom izbora grijnog materijala, ali i okrenuti se ka primjeni mjera energetske efikasnosti.
