Lozo i Ošap Gaćanović: Istorija pamćenja ne može biti predmet samovolje jednog čovjeka
Banjaluka bi trebala imati spomenik Povelji Kulina bana, jer je to prvi pisani dokument na srpskom narodnom jeziku i pismu iz 1189. godine, a ne samom Kulinu banu za kojeg ne znamo ni kako izgledao, rekao je za RTRS stručnjak za kulturu pamćenja i identiteta Predrag Lozo.
Lozo je gostujući u Јutarnjem programu RTRS naglasio da politici pamćenja u Banjaluci nedostaje niz organizovanih sistemskih mjera, a da postoji suviše proizvoljnosti i ličnih odluka pojedinaca kada govorimo o podizanju spomenika.
– Najveći problem na našem prostoru je neznanje i improvizacija, građanima Banjaluke nije dovoljno objašnjeno šta spomenici u ovom gradu predstavljaju. Banjaluka bi trebala da ima spomenike posvećene značajnim periodima i datumima važnim za ovaj grad i Republiku Srpsku kao zajednicu. Stoga je nemoguće objasniti zašto u Banjaluci ne postoji spomenik Kralju Petru Prvom Karađorđeviću, a imamo zato spomenik kralju Tvrtku Kotromaniću koji sigurno ne bi trebalo da bude toliko monumentalan – ističe Lozo.
Lozo je napomenuo da su se istoričari prošle godine odazvali pozivu gradonačelnika Banjaluke na sastanak na kojem se raspravljalo o spomenicima u Banjaluci. Kaže da je Stanivuković tom prilikom potvrdio da će svedeniji spomenik Kulinu banu biti postavljen na uglu Gajeve ulice, dok su istoričari tražili da na tom mjestu bude spomenik kralju Tvrtku.
– Međutim, gradonačelnik je od tražio da mi istoričari damo blanko potpise na takve ideje. Većina njih nije dala takve potpise. I onda odjednom, sistemom proizvoljnosti, danas, umjesto malog i svedenog, imamo monumentalni spomenik Kulinu banu kod Narodnog pozorišta – naglasio je Lozo.
On je dodao da jedan čovjek ne može tek tako odlučiti o premještanju spomenika i građenju dva spomenika iz srednjevijekovnog perioda.
CIK podsjetio na pravila: Ko ne može na kandidatske liste za izbore 2026. godine?
