Politika 14.11.2022.

Lučiano Kaluža: Uništena DKP mreža jedini rezultat Turkovićeve

ČITANJE: 6 minuta

Aktuelna ministarka inostranih poslova Bisera Turković uništila je do samih temelja diplomatsko-konzularnu mrežu BiH, ali i do krajnjih granica derogirala ugled ovog ministarstva, zloupotrebljavajući svoj položaj kako bi u inostranstvu što više ocrnila Republiku Srpsku. Kaže ovo u intervjuu za “Glas Srpske” magistar međunarodnih odnosa i ekonomske diplomatije Lučiano Kaluža, analizirajući dosadašnji četvorogodišnji mandat Turkovićeve.

– Ona je sve ove godine smišljeno radila protiv Srpske. Nije čak poštovala ni odluke Predsjedništva BiH, iako joj je to bila zakonska obaveza. Radila je samovoljno i veliki dio DKP mreže stavila u funkciju omalovažavanja Srpske. Mi do sada nismo mogli čuti da ona nešto afirmativno priča o nama pa čak i u slučajevima ekonomskih projekata. I ovo možda najbolje govori kakvu je politiku ona vodila svih ovih godina. Takođe, ako po dubini pogledamo koji su sve ljudi poslati na određenim mjestima, odmah ćete moći vidjeti da se uglavnom radi o nestručnim ljudima, ali politički podobnim u očima Turkovićeve. Zato je sada vrijeme da Srpska čvrsto zgrabi ovo mjesto ministra inostranih poslova, da bi bili postavljeni zdravi temelji u DKP mreži, ne u inat drugima, već zato što je to neophodno – istakao je Kaluža.

Na pitanje šta bi trebalo da bude u fokusu novog ministra, Kaluža kaže da je ministarstvo spoljnih poslova BiH u dosadašnjem mandatu uložilo veliki trud i energiju u diskvalifikaciju Srpske u međunarodnim odnosima.

“Na zvaničnim predstavljanjima privrednih ili drugih potencijala BiH Republika Srpska najčešće se pominjala u negativnim konotacijama. Stoga i Ministarstvo spoljnih poslova treba staviti u vrh liste prioriteta novih vlasti u Srpskoj. Vjerujem da je upravo iz tog razloga Dodik javno naglasio da je to strateški interes. Lično smatram da se političko-ekonomska međunarodna pozicija treba graditi i kroz Ministarstvo spoljnih poslova uz dodatnu edukaciju kadrova. Ukoliko ministar bude imenovan iz Republike Srpske, biće obavezan, uz blisku koordinaciju sa srpskim članom Predsjedništva i predsjednikom Srpske, da afirmiše stratešku poziciju i interes Republike u međunarodnoj promociji.

Korišćenjem strukture postojeće mreže, i moram naglasiti imenovanjem patriotskih kadrova unutar DKP-a, uz jasno definisane političke i ekonomske ciljeve, moguće je na međunarodnom planu obezbijediti visok stepen vidljivosti. Sa druge strane postojeće DKP-ove, pored redovnih nadležnosti, potrebno je reorganizovati i staviti u funkciju prvenstveno komercijalne diplomatije, jer klasična ekonomska diplomatija do sada se pokazala prilično neefikasnom. Kroz direktnu poslovnu saradnju između kompanija moguće je obezbijediti ugovore kojima bi bio povećan izvoz gotovih proizvoda iz RS, ali i cijele BiH. U tom kontekstu bi i trebalo posmatrati ideju o reorganizaciji rada DKP-a”, rekao je Kaluža.

O tome šta podrazumijeva pod dodatnom edukacijom kadrova, rekao je da postoje, uslovno rečeno, dvije vrste kadrova koji obavljaju službu u DKP-u.

“To su diplomate imenovane od strane Predsjedništva BiH i oni su u rangu šefa DKP-a, kao što su ambasadori, generalni konzuli i šefovi misija. Svi ostali su državni službenici i namještenici Ministarstva spoljnih poslova i oni se postavljaju od strane ministarstva. BiH predstavlja ukupno 56 DKP-ova uz tendenciju otvaranja još nekoliko u skorijoj budućnosti. Dakle, unutar tih 56 DKP-ova, shodno organizacionoj strukturi, ministar će imati puni mandat, a usudim se reći i obavezu, da vrši postavljenja te određuje politiku rada kroz jasno definisane instrukcije. Konkretno to znači da se struktura kadrova mreže DKP mora sistemski i temeljno analizirati i vršiti postavljenja uz jasno definisana pravila i strateške principe. Smatram da budući službenici moraju steći dodatna znanja o ekonomskim, privrednim i turističkim potencijalima, ali i o strateškim i političkim opredjeljenjima kao primarnom cilju u domenu međunarodnog pozicioniranja i pozitivne afirmacije Srpske”, kaže Kaluža.

Da li i koliko inostrane diplomate poznaju ustavno uređenje BiH i noviju istoriju, Kaluža odgovara da iz svog iskustva zna da mnoge diplomate i službenici drugih zemalja ne razumiju ustavno uređenje i noviju istoriju BiH te da je potrebno mnogo više raditi na upotpunjavanju postojećih narativa, koji u mnogim slučajevima nisu tačni i ne odražavaju realnu političku i društvenu situaciju.

“U tom kontekstu potrebno je dodatno osnažiti postojeće obrazovne institucije i pokrenuti osnivanje novih kako bi uz adekvatne programe sistemski bili obrazovani kadrovi za angažman u DKP-u. I za to već postoje koncepti i planovi za koje vjerujem da će sigurno biti primijenjeni, jer je to zasigurno jedan od najvećih strateških interesa same Republike Srpske”, rekao je on.

U vezi s tim kako koordinisati rad nadležnih institucija da bi međunarodno predstavljanje Srpske u budućnosti bilo bolje rekao je da su najvažnije dvije institucije u ovom kontekstu – srpski član Predsjedništva i predsjednik Srpske.

“Iako su nedavno održani izbori odredili imena izabranih, bitno je da njihove kapacitete posmatramo prvenstveno kroz stručne kvalifikacije. Zato sam nedavno, prije objave rezultata, i javno komentarisao da je upravo u kontekstu aktuelnih međunarodnih dešavanja nama potreban politički iskusan predsjednik sa jakom unutrašnjom političkom i narodnom podrškom, koji razumije procese u kontekstu svjetskih dešavanja, kojeg uvažavaju regionalni lideri i koji ima političku snagu za jasnu artikulaciju interesa Srpske.

Sa druge strane, srpski član Predsjedništva mora dodatno razumjeti i tehnokratski uobličavati interes Srpske u Predsjedništvu BiH, u kojem se često, vrlo neprimjereno drugi članovi odnose prema Republici, i kao takav, uz duboko shvatanje mentaliteta, načina rada i razmišljanja međunarodnih predstavnika, jasno obrazlaže i zastupa. Sada je evidentno da ćemo imati uspostavljene uhodane i vrlo profesionalne kabinete na te dvije pozicije koji su do sada, samo u drugačijem angažmanu jako dobro međusobno funkcionisali, što je iz pozicije institucionalne nadgradnje Republike vrlo važno”, navodi Kaluža.

Na pitanje koje još institucije je neophodno osnažiti da bi bio obezbijeđen visok stepen vidljivosti Srpske na međunarodnom planu, rekao je daje neophodno povećati uticaj i ulogu Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju Srpske.

“Do sada smo imali jednu negativnu i ružnu praksu ministarke Turković da se nedobronamjerno i negativno odnosi prema institucijama Srpske. U tim prilikama je, rekao bih, nedostajao jasan i čvrst stav i institucionalni odgovor Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju Srpske. Nadam se da će u narednom sazivu Vlade Srpske ovo ministarstvo dodatnim angažmanom i animiranjem dijaspore upotpuniti cjelokupan koncept međunarodnog predstavljanja i zastupanja Srpske. Ne zaboravimo da predstavništva Srpske moraju dobiti strateške odrednice i zaduženja za svoj rad, uz jasno mjerljiv učinak urađenog. Ona moraju biti u punom kapacitetu osposobljena, a neka već i jesu, da prate politiku i da zagovarački djeluju u interesu Srpske i u skladu sa međunarodnim trendovima i političkim kretanjima”, kaže Kaluža.