Lučka o stanju u BiH: Građani žive loše, političari misle samo na svoj interes

Američki Stejt department nedavno je u najnovijem izvještaju o ljudskim pravima ocijenio da se širom svijeta tokom pandemije pogoršava stanje ljudskih prava.

Ništa bolja situacija nije ni u Bosni i Hercegovini, smatra direktor Banjalučkog centra za ljudska prava Dejan Lučka.

On za Srpskainfo kaže da građani znaju da žive loše, da političari sprovode svoje agende, a da niko ne misli na interes naroda i države.

– Oni teško svoje povjerenje poklanjaju institucijama i državnim organizacijama, ali se, u većini slučajeva, rijetko i bune protiv njihovog rada – kaže Lučka.

Protesti

Smatra da su građani generalno nezainteresovani za veće angažovanje u društvu oko sebe, a uz to ne razumiju najbolje ni procese koji se dešavaju oko njih. Dodaje da se rijetko dešava da se zbog nepoštovanja prava i zakulisnih radnji građani pobune. Ipak, kada se to i desi, poučeni iskustvom iz ranijeg perioda, Lučka smatra da time neće uspjeti da na velikoj sceni promijene stvari nabolje.

– Protestima i jačim angažovanjem se mogu mnoge stvari postići, ali je za to potrebna velika masa građana, kontinuitet u angažovanju i ljudi koji bi te mase mogli povesti. U današnjoj BiH postoje takvi ljudi, ali ih političari i politikanstvo uvijek bacaju u sjenu. Uz to, u BiH je pored građana uvijek bitno i šta misli međunarodna zajednica, koja pod svojim, ne baš uspješnim, tutorstvom drži ovu državu – kaže Lučka.

“Političari da se dozovu pameti”

Direktor Banjalučkog centra za ljudska prava Dejan Lučka kaže da iako se nadležni predstavljaju kao oni koji brinu za probleme građana, problem je u tome što dobar dio pripadnika vlasti ne zanimaju ljudski životi, javno zdravlje, medicina i pravo, već samo i isključivo vladavina, moć i novac.

– Najbolje i najefikasnije rješenje bi bilo da se vlastodršci zamijene i da tek onda očekujemo kakav-takav boljitak. Kad kažem zamjene, to znači da više od 90% trenutne političke scene nema nikakve ingerencije u budućnosti. To je, naravno, nerealno očekivati i ostaje nam samo nada da će političari doći do pameti, na ovaj ili onaj način, da li zbog pritiska građana, da li zbog pritiska međunarodne zajednice ili zbog nečeg trećeg – ističe Lučka.

Uskraćivanje prava

Izvještaj Stejt departmenta, koji se objavljuje posljednjih 45 godina, obuhvata procjenu stanja međunarodno priznatih pojedinačnih, građanskih, političkih i radničkih prava, utvrđenih u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima i drugim međunarodnim sporazumima u 200 svjetskih zemalja.

U ovom dokumentu se navodi da su u 2020. godini zemlje morale da se suoče s jedinstvenim izazovima zbog širenja korona virusa, kao i da pandemija nije uticala samo na zdravlje pojedinaca, već i na njihove sposobnosti da bezbjedno uživaju u svojim ljudskim pravima i osnovnim slobodama.

Kako se navodi, neke vlade su krizu koristile kao izgovor da ograniče prava i učvrste autoritarnu vladavinu, druge su se oslanjale na demokratske vrijednosti i procese, uključujući slobodu štampe, transparentnost i odgovornost, da bi informisale i zaštitile svoje građane.

(E.M)