Makazama sijeku višak tableta!
Dok su građani u prošlosti antibiotike mogli da kupe kao bilo koju drugu robu u supermarketima, prilikom čega je bilo dovoljno samo jedno ljubazno “dobar dan” i “doviđenja”, danas za njih ne samo da moraju da imaju recept, nego im oni revnosniji apotekari na licu mjesta odrežu tačno onoliko tableta koliko podrazumijeva terapija!
Iako u nadležnim institucijama objašnjavaju da farmaceuti imaju puno pravo da pacijentima prodaju antibiotike na komad, to u Srpskoj, očigledno, još nije postala praksa, tako da ljudi naprosto ostaju šokirani kad apotekar prije nego što naplati lijek makazama odsiječe višak tableta iz kutije.
Nikola V. iz Banjaluke potvrdio je za naš list da nije mogao ni da pretpostavi šta će apotekarka uraditi kad je iz ladice izvadila makaze i počela da otvara kutiju.
– Danima sam imao povišenu temperaturu, pa sam otišao kod porodičnog ljekara. Pregledom je ustanovio da imam upalu grla i propisao mi “amoksicilin”. U apoteci su pogledali recept, na kutiji napisali da ovaj antibiotik treba da pijem pet dana po tri puta dnevno i bez riječi odsjekli šesnaestu tabletu?! Toliko sam bio iznenađen da ništa nisam pitao, nego sam platio račun i izašao. Jasno mi je da antibiotike ne treba piti na svoju ruku, ali nisam znao da baš jedna tableta može da bude presudna. Pogotovo zbog toga što sam prije nekoliko mjeseci u drugoj apoteci uzimao “amoksicilin” za dijete, gdje su mi, međutim, “velikodušno” prodali cijelu kutiju – naglašava naš sagovornik.
U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS takođe smatraju da su antibiotici u velikoj mjeri izloženi neracionalnoj upotrebi, što je dovelo do pojave i širenja sojeva bakterija otpornih na ove lijekove.
– Antibiotska rezistencija već predstavlja ozbiljnu prijetnju efikasnosti antibiotika u budućnosti, što dovodi u pitanje liječenje velikog broja infekcija izazvanih mikroorganizmima, kao i sprovođenje brojnih procedura savremene medicine. Doprinos njenom smanjenju treba da bude cilj svakog pojedinca, jer samo na taj način možemo sačuvati efikasnost antibiotika za buduće generacije – poručuju iz resornog ministarstva.
S druge strane, u pojedinim apotekama i dalje povremeno znaju da izdaju antibiotik na “lijepe oči”, prilikom čega, u svrhu pravdanja, upisuju ime i prezime pacijenta, te doktora koji je navodno preporučio neki od lijekova iz ove grupe.
U Fondu zdravstvenog osiguranja (FZO) podsjećaju da se antibiotici mogu izdati samo na ljekarski recept i dodaju da je podzakonskim aktima predviđeno njihovo izdavanje i na komad.
– To znači da se antibiotik može izdati bez originalnog pakovanja, kada je to neophodno i odgovara dužini trajanja liječenja. Izdavanjem antibiotika na komad sprečava se neracionalna upotreba i lagerovanje ovih lijekova u kućnim apotekama, čime bi se stvarala mogućnost posezanja za antibioticima i u onim situacijama kada ih nije ljekar preporučio, što može djelovati štetno po zdravlje – naglašava za Press rukovodilac Službe za odnose s javnošću u FZO Nikolina Dušanić.
Ona ističe da je u redovnim kontrolama uočeno da se pojedine apoteke ne pridržavaju ovog pravila.
– Zbog toga smo nedavno uputili dopis apotekama u kojem je ukazano na sve evidentirane propuste, uključujući i ovaj kada je riječ o izdavanju antibiotika. Moguće je da se iz tog razloga apoteke sada striktnije pridržavaju pravila da mogu izdavati antibiotike i na komad, kada je to u skladu sa dužinom trajanja liječenja – objašnjavaju u FZO.
U Institutu za javno zdravstvo (IZJZ) upozoravaju na to da je antimikrobna rezistencija i dalje jedan od najozbiljnijih javnozdravstvenih problema, koji u svim dijelovima svijeta postaje sve veći.
Farmaceutkinja u IZJZ-u Ljubica Bojanić kaže za naš list da antimikrobna rezistencija predstavlja ozbiljnu prijetnju efikasnom liječenju infektivnih oboljenja, ali i napretku medicine i zdravstva uopšte.
– Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, neracionalna upotreba antibiotika podrazumijeva situaciju kad se antibiotici propisuju neosnovano, ako je njihova doza niža ili viša od odgovarajuće, ako liječenje njima traje prekratko ili predugo, ako je riječ o pogrešnom odabiru antibiotika. Potrebno je, u skladu sa preporukama, sprovoditi kontinuirane i koordinisane aktivnosti u pogledu suzbijanja širenja antibiotske rezistencije u svijetu – ističe Bojanićeva.
Podsjetimo, Srbija je usvojila protokol za propisivanje antibiotika, kojim bi ljekari trebalo da dobiju jasnije smjernice u pogledu propisivanja ovih lijekova.
Istraživanje o njihovoj upotrebi pokazalo je, naime, da su proteklih godina pedijatri propisivali antibiotike djeci i kada nije bilo potrebe, pa je čak 76 odsto njih dobilo pogrešan lijek?!
– Pedijatar analizom krvi može da zaključi da li je antibiotik potreban. Ukoliko analiza pokaže da je riječ o virusu, antibiotik ne pomaže. Ako je bakteriološka infekcija, djeluje, mada treba propisivati one koji su užeg spektra -“penicilin” ili “amoksicilin”, a izbjegavati one širokog spektra, zato što kod njih brzo raste rezistencija na bakterije – objasnila je svojevremeno autorka pomenutog istraživanja dr Bojana Božić iz Instituta za farmakologiju Medicinskog fakulteta.
(Press)
SULJAGIĆ: Iran bi mogao biti prva zemlja koja je opozvala priznanje genocida u Srebrenici
