Malešević: Svi da rade na očuvanju srpskog jezika

Na očuvanju srpskog jezika trebalo bi ozbiljno da radi društvo u cjelini, posebno mediji, a ne samo neke institucije, izjavio je ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Dane Malešević.

Malešević je rekao da je pitanje da li je srpski jezik moguće očuvati onako kako se želi ako se djeluje samo posredstvom institucija.

On je ukazao na sveprisutne latinične natpise preduzeća i drugih objekata, te naglasio da ne vjeruje da bi neka firma bila manje poznata ili manje uspješna ako bi naziv istakla na ćiriličnom natpisu.

-I to je očuvanje srpskog jezika. Nedavno sam bio u Rusiji gdje `Koka-kola` piše na ćirilici i Rusima ne smeta da je piju, niti smeta kompaniji `Koka-kola` da na taj način istakne svoj poznati logo i izvanredno posluje na tom tržištu- rekao je Malšević na Ekonomskom fakultetu, gdje je prisustvovao predavanju posvećenom srpskom jeziku.

On je naveo da i lokalne zajednice mogu stimulisati srpski jezik tako što će smanjiti takse za preduzeća koja svoj naziv žele istaći na ćiriličnom natpisu.

Komentarišući prijedlog Unije studenata Republike Srpske o uvođenju predmeta srpski jezik na sve fakultete, Malešević je naveo da univerziteti imaju autonomiju, pogotovo kada je riječ o nastavnim planovima i programima.

Profesor savremenog srpskog jezika, stilistike i opšte lingvistike Miloš Kovačević istakao je zadovoljstvo ovom idejom Unije, jer je to rješenje za probleme sa kojima se suočava srpski jezik.

-Ako završite 90 odsto fakulteta i prvi i posljednji put ste se sa jezikom sretali u osnovnoj školi, vi zapravo širite jezičku nekulturu bez obzira koliko ste formalno obrazovani i svejedno vam je da li govorite točka, tačka ili drugo- rekao je Kovačević.

On je naglasio da je danas veliki problem što se više ne zna šta je jezik i da li preimenovanje jezika znači novi jezik, te da li lingvistika kao nauka može i šta može da kaže o ovome i kakav odnos treba da bude između onih koji odlučuju na političkom planu i onih koji se drže lingvističkih činjenica.

-Studente zanima zašto engleski jezik koji se koristi u toliko zemalja svijeta ili njemački nikada nisu preimenovani, dok je srpski jezik prvo preimenovan u srpsko-hrvatski, a potom je dobio četiri nova imena- rekao je Kovačević.

On je naglasio da je BiH jedinstven primjer u svijetu jer se u njoj insistira da jezik jednog naroda bude “zemaljski jezik”, odnosno bosanski, a ne bošnjački jezik, te upozorava da je identitetski kriterijum srpskog naroda još od 19. vijeka – jezik, pismo i crkva.

-Ukoliko bi Republika Srpska i srpski narod prihvatili `bosanski jezik` to bi značilo početak kraja srpske kulture, srpskog jezika i srpskog naroda ne samo na prostorima BiH, jer je to put koji je počeo sa razgradnjom i preimenovanjem i, s obzirom na to da je jezik identitetski kriterijum, ako mu ukinete identitet, put za asimilaciju jednog naroda- istakao je Kovačević.

On je izrazio nadu da će Srbija ispraviti grešku koju je napravila uvođenjem bosanskog jezika u škole u Sandžaku, jer Evropska povelja o manjinskim jezicima precizira da se nijedan jezik ne može proglasiti manjinskim ako je podudaran sa većinskim jezikom.

-Razlika između ‘bosanskog’ i srpskog nema, osim na leksičkom planu, ali leksički plan ne čini razlike unutar jednog jezika- objasnio je Kovačević i zaključio da nijedan narod na svijetu nema nemaran odnos prema jeziku kakav imaju Srbi.

Predsjednik Unije studenata Republike Srpske Borivoj Obradović rekao je da će studenti nastaviti da insistiraju na uvođenju predmeta srpski jezik na svim fakultetima, jer bi na taj srpski jezik bio očuvan i sačuvan od preimenovanja.

Predavanje “Razlozi i intencije preimenovanja srpskog jezika”, koje je održao profesor Kovačević, organizovalo je Ministarstvo i Unija studenata Srpske u saradnji sa Studentskim parlamentom Univerziteta u Banjaluci.

(Agencije)