“Mali princ” – knjiga o životu

„Mali Princ“ je najpoznatije djelo francuskog pisca i pilota po imenu Antoan de Sent Egziperi. Iako djeluje kao da je za djecu, namijenjeno je odraslima.

Čitajući otkrivamo dosta o životu, ljepoti prijateljstva, shvatamo da ne treba da se prepustimo svakodnevnoj rutini već da uživamo u svom životu i njegovim svakodnevnim radostima.

Baš zbog toga ljudi rado prepričavaju pasuse koji ih vraćaju u djetinjstvo, vrijeme kada smo bili iskreniji i bezbrižniji.

Stoga se prisjećamo nekih od najljepših citata iz „Malog Princa“:

Nije htjela da je vidi kako plače. Bila je to vrlo ponosna ruža.
– I uvijek će te voljeti?
– Ne – reče ruža – jednog dana ću uvenuti i onda će prestati da mi se dive.
– Baš čudno – reče Mali Princ – da si ti moja ruža, ja bih te volio i tada.

 

♥  – Šta znači to pripitomiti?
– To je nešto što se davno zaboravilo – reče lisica – to znači stvoriti veze…
– Stvoriti veze?
– Naravno – reče lisica – ti si za mene samo mali dječak sličan stotinama hiljada drugih dječaka. I ti mi nisi potreban. A ni ja tebi nisam potrebna. Ja sam za tebe samo lisica slična stotinama hiljada lisica. Ali, ako me pripitomiš, bićemo potrebni jedno drugom. Ti ćeš za mene biti jedini na svijetu. Ja ću za tebe biti jedina na svijetu.

 

 

♥  Vi uopšte ne ličite na moju ružu, vi još ništa ne značite – reče im on – niko vas nije pripitomio i vi niste nikoga pripitomile. Vi ste kao što je bila moja lisica. Bila je to obična lisica slična stotinama hiljada drugih. Ali ja sam od nje napravio svog prijatelja i ona je sada jedinstvena na svijetu.

 

♥  Moram podnijeti dvije, tri gusenice ako želim upoznati leptira.
Oči su slijepe. Treba tražiti srcem.
– Da – rekoh malom princu – bilo da je u pitanju kuća, zvijezde ili pustinja, ono što čini njihovu ljepotu nevidljivo je.

 

♥  Za sve ljude zvijezde ne znače isto. Za jedne, koji putuju, zvijezde su vodiči. Za druge, one su samo male svjetiljke. Za učenjake, one su problemi. Za mog poslovnog čovjeka one su bile zlato. Ali sve te zvijezde tamo ćute. A ti, ti ćeš imati zvijezde kakve niko nema…

– Šta hoćeš da kažeš?
– Kad budeš gledao nebo, noću, pošto ću ja stanovati na jednoj od njih, pošto ću se ja smijati na jednoj od njih, to će za tebe biti kao da se sve zvijezde smiju. Ti ćeš imati zvijezde koje znaju da se smiju!
On se i dalje smijao.
– A kada se utješiš (čovjek se uvijek utješi), biće ti milo što si se sa mnom upoznao. Ostaćeš mi uvijek prijatelj. Poželjećeš da se smiješ sa mnom. Otvorićeš ponekad prozor, onako, iz zadovoljstva… I tvoji prijatelji biće iznenađeni kad te vide da se smiješ gledajući u nebo. A ti ćeš im tada reći: “Da, zvijezde me uvijek zasmijavaju!” A oni će pomisliti da si lud. Ala sam ti podvalio…
On se i dalje smijao.
– To će biti kao da sam ti dao, umjesto zvijezda, šaku praporaca koji umiju da se smiju…

(Uspesnazena.com)