Maričić: Pozitivan revizorski izvještaj dokaz kvalitetnog i odgovornog rada

Pozitivno mišljenje Poreskoj upravi Republike Srpske iskazano u revizorskom izvještaju Glavne službe za reviziju javnog sektora RS je dokaz da ova institucija vrši dosljednu primjenu svih zakonskih propisa, te potvrđuje efikasnost i pravičnost u radu Poreske uprave Republike Srpske, rekao je u intervjuu za banjaluka.net, Goran Maričić, direktor Poreske uprave Republike Srpske.

Prema njegovim riječima, Poreska uprava Srpske je svrstana u red modernih institucija koje su istinski servis svojih građana i svoje Republike, a koja i dalje teži da unaprijedi svoje usluge i posluje sa najvećim stepenom odgovornosti i kvaliteta.

Godinama unazad bilježite konstantan rast naplate javnih prihoda, što je jedan od glavnih zadataka svake Poreske uprave, da dosljedno prikuplja javne prihode iz svoje nadležnosti. Kakva je bila naplata javnih prihoda u prvom kvartalu ove godine, po svim vrstama?

MARIČIĆ: Upravo tako, Poreska uprava već godinama unazad zadržava trend rasta naplate javnih prihoda, koji iz godine u godinu obaraju rekorde. U prvom kvartalu ove godine prikupljeno je 924,7 miliona maraka javnih prihoda, što je za 170,7 miliona KM ili 23 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine.

Doprinosi su u prva tri mjeseca ove godine naplaćeni u iznosu od 530 miliona KM, što je za 85,5 miliona KM ili 19 odsto više nego u istom periodu prethodne godine, dok su direktni porezi u posmatranom periodu ove godine zabilježili još veći procentualni rast i naplaćeni su u iznosu od oko 260 miliona KM, što je za oko 65,9 miliona maraka ili 34 odsto više nego u prva tri mjeseca prethodne godine. Najveći rast je ostvaren kod poreza na dobit koji je naplaćen u iznosu od oko 168 miliona maraka, što je za 38,2 miliona KM ili 29 odsto više nego u periodu januar-mart 2022. godine. Pored toga, veoma značajan rast naplate kod direktnih poreza bilježi i porez na dohodak, koji je naplaćen u iznosu od oko 85,2 miliona maraka, što je za 27 miliona maraka ili 47 procenata više u odnosu na uporedni period. Takođe, u prvom kvartalu ove godine, zabilježen je i rast naplate prihoda po osnovu poreza na nepokretnosti, i to za 15 odsto u odnosu na prvi kvartal 2022. godine.

Kod ostalih javnih prihoda, u prva tri mjeseca naplaćeno je 134,6 miliona KM, što je za 19,3 miliona KM ili 17 odsto više u odnosu na isti period 2022. godine. Što se tiče samo marta ove godine, oboreni su svi rekordi, pa je u tom mjesecu naplata iznosila čak 412,1 miliona KM, što je za oko 87 miliona maraka ili 27 procenata više nego u istom mjesecu prošle godine.

– Šta je uticalo na ovako rekordan rast naplate javnih prihoda u Srpskoj?

MARIČIĆ: Posmatrajući ove pokazatelje, a posebno značajan rast prihoda po osnovu doprinosa, ali i poreza na dohodak i dobit, može se zaključiti da je u Republici Srpskoj u ovoj godini došlo do povećanja privredne aktivnosti, ali istovremeno i do povećanja plata i broja zaposlenih, koji je na rekordnom nivou. Dakle, to su , uz redovne i pravovremene aktivnosti Poreske uprave RS na kontroli i naplati prihoda, i glavni razlozi ovolikog povećanja naplate, koji bilježimo od početka i ove godine.

– Krajem februara ove godine stupio je na snagu novi Zakon o o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu. Da li je i šta do sada urađeno i na koji način će biti vršeno utvrđivanje porijekla imovine?

MARIČIĆ: Kao prvo, smatram da ovdje trebamo razjasniti neke stvari koje se tiču načina sprovođenja ovog jako važnog zakona. Naime, u dijelu javnosti se zlonamjerno želi prikazati da se ništa ne radi po pitanju ovog zakona, te kako će se ići samo na utvrđivanje porijekla imovine nekih pojedinaca, političkih protivnika i slično.

Naprotiv, Poreska uprava Republike Srpske uopšte neće imati selketivan pristup u primjeni ovog zakona i neće, kako to neki pogrešno tumače, ići od kuće do kuće i gledati ko ima koliko i kakvih auta, nepokretnosti, od kojeg materijala mu je ograda ili ići ciljano na kontrolisanje ljudi za koje se u javnosti zna da su bogati i slično. Poreska uprava će ovom poslu pristupiti na jedini ispravan način, koji je jednak za sve, a to je da će vršiti sistemsko prikupljanje podataka o imovini svih građana Republike Srpske i na taj način napraviti bazu imovine naših građana u RS, BiH, i inostranstvu, i taj posao je već u toku. Kada se ta baza u potpunosti uspostavi, za šta će priznaćete trebati vremena, pristupiće se analizi rizika i ukoliko se pojavi sumnja da određeno lice nema dokaza za nagli rast vrijednosti imovine ići će se u drugu fazu postupka, a to je faza kontrole. Dakle, pristup će biti sistemski, odnosiće se na sve građane, a ne selektivan, koji bi se odnosio samo na pojedince i prikupljaćemo podatke o imovini naših građana u Srpskoj i inostranstvu.

Do sada je mnogo urađeno na pripremama za provođenje ovog zakona, koji je donesen prije nešo više od godinu dana, a stupio na snagu krajem februara. U skladu sa tim zakonom, formiran je poseban Sektor za utvrđivanje porijekla imovine u Poreskoj upravi RS, imenovan je pomoćnik direktora za taj sektor, te je dio radnika preraspoređen u taj novi sektor i svi oni sada rade na prikupljanju podataka u sistem, koji će potom biti analizirani.

Takođe, svi zaposleni su prošli bezbjednosne provjere MUP-a Srpske, smješteni su u opremljene prostorije u Poreskoj upravi, izvršeno je uvezivanje sa dugim institucijama po pitanju razmjene informacija preko službenika za vezu, dok je u toku izrada potrebnih pravilnika.

– Poreska uprava Srpske i za prošlu godinu dobila je pozitivno mišljenje Glavne službe za reviziju javnog sektora RS. Šta vam to pokazuje?

MARIČIĆ: Poreska uprava Republike Srpske dobila je pozitivno mišljenje Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske nakon izvršene revizije finansijskih izvještaja i revizije usklađenosti aktivnosti, finansijskih transakcija i informacija u finansijskim izvještajima Poreske uprave RS za 2022. godinu.

Ovo je već treća godina uzastopno kako Poreska uprava Republike Srpske dobija pozitivno mišljenje revizora i potvrda je nastavka kvalitetnog, pravičnog i odgovornog rada u kontinuitetu. Ako se uzme u obzir složeni sistem poslovanja Poreske uprave RS koja je organizovana u Sjedište sa sedam sektora i sedam područnih centara sa 48 područnih jedinica, pozitivan revizorski izvještaj ove institucije dobija na još većem značaju. Pozitivno mišljenje iskazano i u ovom revizorskom izvještaju za Poresku upravu RS je dokaz da ova institucija vrši dosljednu primjenu svih zakonskih propisa, te potvrđuje efikasnost i pravičnost u radu Poreske uprave Republike Srpske, koja je svrstana u red modernih institucija koje su istinski servis svojih građana i svoje Republike, a koja i dalje teži da unaprijedi svoje usluge i posluje sa najvećim stepenom odgovornosti i kvaliteta.

– Krajem prošle sedmice, poljoprivrednici iz Semberije su organizovali proteste, kojima su željeli iskazati svoje nezadovoljstvo što su za dio njih poslate opomene, jer nisu prijavili i platili porez na dohodak za 2021. godinu, tvrdeći da im je to retroaktivno obračunato. Kakav je Vaš stav po ovom pitanju?

MARIČIĆ: Što se tiče tih obaveza poljoprivrednika, odgovorno tvrdim da slanje opomena nosiocima poljoprivrednih gazdinstava za prijavljivanje poreza na dohodak za 2021. godinu, koje je njima odjednom postalo sporno, nije nikakav novi namet, niti retroaktivan obračun poreza, već da je to zakonska obaveza koju već godinama imaju nosioci porodičnih poljoprivrednih gazdinstava u Srpskoj, u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak RS.

Dakle, u pitanju su zaostale poreske obaveze koje poljoprivrednici nisu blagovremeno izvršili, zbog čega im je Poreska uprava i dostavila opomene, a u kojima ih je obavjestila da su dužni podnijeti odgovarajuće poreske prijave, do zakonski propisanog datuma. Pored toga, važno je naglasiti i da opomene nisu poslate svim poljoprivrednicima već samo na adrese 800 poljoprivrednih gazdinstava u Srpskoj, i to onih koji su u sistemu PDV-a, odnosno koji ostvaruju godišnje prihode veće od 50.000 KM. Takođe, treba reći i da značajan broj poljoprivrednika već godinama zanemaruje ovu svoju zakonsku obavezu, zbog čega se poreski obveznici – poljoprivrednici, iz ugla Poreske uprave RS smatraju jednim od najneurednijih poreskih obveznika u Republici Srpskoj, kada je u pitanju registracija gazdinstava, ažuriranje podataka, te prijava i plaćanje poreskih obaveza.

Poreska uprava RS će i ubuduće, kao i do sada, biti na raspolaganju svim poreskim obveznicima, pa tako i poljoprivrednicima, kako bi na lakši i jednostavniji način izmirili svoje poreske obaveze, te kako bi bolje razumjeli važeće propise.

I ovom prilikom, pozivamo sve poreske obveznike, pa tako i nosioce poljoprivrednih gazdinstava, da poštuju zakonom propisane rokove, te da na vrijeme podnose poreske prijave, ali i da u zadatim rokovima plate zakonski propisane poreske obaveze.

– Dokle je Poreska uprava Republike Srpske stigla u procesu digitalizacije?

MARIČIĆ: Poreska uprava Republike Srpske već nekoliko godina unazad čini ogromne napore, kako ljudske tako i finansijske, da unaprijedi komunikaciju sa poreskim obveznicima.

U proteklu godinu ušli smo sa implementiranim Integrisanim informacionim sistemom (SAP), koji nam je omogućio brojne pogodnosti i olakšao kako naš rad, tako i obaveze poreskih obveznika. Poreska uprava RS je u okviru Integrisanog informacionog sistema uspostavila automatizaciju procesa čime je povećala efikasnost rada Poreske uprave i smanjila subjektivni uticaj zaposlenih na pojedine procese, a posebno na proces naplate što je rezultiralo kontinuiranom rastom prihoda.

Pored automatizacije naplate javnih prihoda, u proteklom periodu omogućeno je i elektronsko podnošenje svih poreskih prijava. Novina za poreske obveznike od kraja prošle godine, a koja će svakako unaprijediti i olakšati komunikaciju sa Poreskom upravom, je puštanje u funkciju „e-Sandučeta“, koje služi kao alat za bezbjednu dvosmjernu komunikaciju između poreskih obveznika i Poreske uprave i koje je dio Integrisanog informacionog sistema. Takođe, u prethodnom periodu pustili smo u funkciju i android mobilnu aplikaciju „ePURS“ pomoću koje građani mogu pristupiti svojim poreskim evidencijama i dobiti potrebne instrukcije.

Isto tako, omogućili smo poreskim obveznicima i da u prostorijama svih područnih centara Poreske uprave mogu sami pregledati svoje poreske evidencije, preuzeti i poslati potrebne dokumente ili izvršiti druge radnje korištenjem elektronskih usluga Poreske uprave.

Uspjeli smo da zaokružimo elektronsku komunikaciju između poreskih obveznika i Poreske uprave RS u svim poreskim postupcima i praktično, postali smo pioniri elektronskog poslovanja u Republici Srpskoj i šire. Poreska uprava Republike Srpske će u narednom periodu nastaviti putem razvoja elektronskih servisa Poreske uprave RS i težiti podsticanju poreskih obveznika da ih aktivno koriste.

Neke od novina su redizajn portala elektronskih usluga kako bi bio što jednostavniji za korištenje poreskim obveznicima, uvođenje novih funkcionalnosti u okviru dosadašnjih elektronskih usluga, provođenje medijskih kampanja u kojima nastojimo građanima ukazati na značaj korištenja elektronskih usluga, odnosno na činjenicu da im korištenje elektronskih usluga štedi i vrijeme i novac. Takođe, pred nama je i uvođenje društvenih mreža kao novih digitalnih kanala komunikacije prema poreskim obveznicima.

(N.Sp.)